Na 17 kilometara od centra Beograda, u istoimenom selu nalazi se manastir Slanci. Manastir je posvećen Svetom Arhiđakonu Stefanu, a manastirska slava je 9. januar.
Za nastanak ovog manastira postoje dve priče. Jedna je da ga je osnovao Sveti Sava početkom 13. veka, a druga priča o nastanku manastira u Slanicma se vezuje za kralja Dragutina Nemanjića.
Zbog toga što se nalazio na krajnjem severu srpske srednjovekovne države, za razliku od drugih svetinja nije bio pljačkan i rušen sve do 16. veka. Postaje najbitniji manastir u vreme despotovine Brankovića kada je nazvan „Veliki manastir“, a u čast porodice Branković promenjena je manastirska slava u Svetog Stefana, krsnu slavu Brankovića.
Nakon osvajanja Sulejmana Veličanstvenog posle 1521. godine manastir je rušen nekoliko puta, a početkom 19. veka počela je njegova obnova. Zbog lošeg stanja ruševina manastir nije bilo moguće obnoviti pa je porušeno i ono što je od njega ostalo, a njegov materijal je korišćen u izgradnji crkve u Mirijevu i Velikom Selu.
Na mestu gde je nekad bila svetinja stanovnici sela Slanci su postavili ogradu, a na tom mestu je kasnije napravljena kapelia u koju je narod dolazio. 1961. godine počinju radovi na izgradnji današnje crkve. Slanci su danas muški manastir i metoh Hilandara,a u njemu izvesni period provode monasi koji se spremaju za život na Hilandaru.
Komentari (0)