Bio voljeniji od Tita među partizanima, u trenu ga raznela bomba, imao 27 godina: Ovo je prava istina o Ivi Loli Ribaru
Ime Ive Lole Ribara danas nose važne institucije, ali njegovu smrt niko nije uspeo da rasvetli.
 
                                Pravnik i revolucionar Ivo Lola Ribar svojim vizijama, energijom i borbenošću stvarao je potpuno drugačiji život na načim prostorima. Bio je jedan od organizatora i predvodnika omladinskog i studentskog revolucionarnog pokreta u Jugoslaviji, kao i organizator omladinskog antifašističkog pokreta u toku Narodnooslobodilačkog rata, sekretar CK SKOJ-a i predsednik USAOJ-a i narodni heroj Jugoslavije. Neki kažu da je bio omiljeniji i od čuvenog maršala Josipa Broza Tita.
Sin je hrvatskog i jugoslovenskog političara Ivana Ribara. Odrastao je u Đakovu, Karlovcu i Beogradu. Školovao se u Parizu i Ženevi, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu, 1939. godine. Još u višim razredima gimnazije se zainteresovao za društvena i politička zbivanja, a na studijama se povezao sa revolucionarnim studentskim pokretom. Na Beogradskom univerzitetu se družio sa studentima-komunistima, pa je 1935. postao član Saveza komunističke omladine, a 1936. godine član Komunističke partije.
Mnogo je poznato o njegovom velikim delima i herojskoj borbi, ali malo šta je u NOB-u intrigantno kao smrt Iva Lole Ribara.
Možda vas zanima:
 
            KAKO JE ŽIVOT IZGUBIO REVOLUCIONAR I IDOL MLADIH KOMUNISTA: Ivo Lola Ribar, jedan u milion, izdvajao se OVIM od ostalih
Život i smrt Ive Lole Ribara, komuniste koji je bio popularniji koga je let aviona koštao života, do dan danas se ne zna da li su ga oborili neprijatelji ili su mu izdajnici došli glave
 
            Lični Titov anesteziolog bio je prisutan kad je Jovanka Maršala pitala "Gde je streljan Draža Mihailović": Da reakciju nisam video svojim očima ne bih verovao (FOTO)
Neispričane priče o Brozu, Draži Mihailoviću i poslednjim danima koji su potresli javnost
Možda vas zanima:
 
            KAKO JE ŽIVOT IZGUBIO REVOLUCIONAR I IDOL MLADIH KOMUNISTA: Ivo Lola Ribar, jedan u milion, izdvajao se OVIM od ostalih
Život i smrt Ive Lole Ribara, komuniste koji je bio popularniji koga je let aviona koštao života, do dan danas se ne zna da li su ga oborili neprijatelji ili su mu izdajnici došli glave
 
            Lični Titov anesteziolog bio je prisutan kad je Jovanka Maršala pitala "Gde je streljan Draža Mihailović": Da reakciju nisam video svojim očima ne bih verovao (FOTO)
Neispričane priče o Brozu, Draži Mihailoviću i poslednjim danima koji su potresli javnost
Možda vas zanima:
 
            KAKO JE ŽIVOT IZGUBIO REVOLUCIONAR I IDOL MLADIH KOMUNISTA: Ivo Lola Ribar, jedan u milion, izdvajao se OVIM od ostalih
Život i smrt Ive Lole Ribara, komuniste koji je bio popularniji koga je let aviona koštao života, do dan danas se ne zna da li su ga oborili neprijatelji ili su mu izdajnici došli glave
 
            Lični Titov anesteziolog bio je prisutan kad je Jovanka Maršala pitala "Gde je streljan Draža Mihailović": Da reakciju nisam video svojim očima ne bih verovao (FOTO)
Neispričane priče o Brozu, Draži Mihailoviću i poslednjim danima koji su potresli javnost
Uspesi narodnooslobodilačke borbe u ofanzivama na Neretvi, a potom i na Sutjesci, doneli su i definitivno prekomponovanje političkih snaga u ratom zahvaćenoj Jugoslaviji. Do tada stabilnu poziciju četničkog generala Mihailovića i formacija odanih kralju, zauzele su partizanske snage na čelu sa Josipom Brozom.
Tokom druge polovine 1943. uveliko se pripremalo Drugo zasedanje AVNOJ-a, kojim bi antifašistički pokret i formalno proglasio novo državno uređenje. Prava potvrda međunarodnog legitimiteta nove vlasti, došlo bi sa prvom vojnom misijom Narodnooslobodilačkog pokreta. Planirana je samo 48 sati pre proglašenja kasnije dobro poznatog Dana Republike.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                    
                                                                                                                                                                                                                                                                                                
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                     vikipedija
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            vikipedija
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Ivo Lola Ribar se tokom ratnih zbivanja u Beogradu, istakao kao organizator mnogobrojnih akcija SKOJ-evaca, da bi se već krajem 1941. godine prebacio na oslobođenu teritoriju zapadne Srbije.
Od ostalih se izdvajao svojim eruditskim obrazovanjem, velikom harizmom i neverovatnom odlučnošću. Ona mu je pomogla da do sredine 1943. godine stvori izrazito jaku mrežu antifašistički raspoložene omladine. Pored svega, Ivo Lola Ribar je bio i glavni urednik i pokretač listova “Narodnooslobodilačka borba” i “Borba” .
U odsudnim momentima koji su određivali dalji ishod najvećeg planetarnog sukoba, partizanske snage su mudro zaključile da moraju imati svoje ljude tamo gde se odlučuje o sudbini sveta. Sve je bilo spremno za putovanje u Kairo i Aleksandriju, gde su bile smeštene komande i prethodnice obaveštajnih službi najvećih savezničkih sila.
Krajem oktobra 1943. godine, Ivo Lola Ribar je izabran za šefa prve vojne misije Narodnooslobodilačkog pokreta.
U prvoj vojnoj misiji Druge Jugoslavije, pored Iva su se nalazili i član vrhovnog štaba NOVJ Vladimir Velebit i potpukovnik Miloje Milojević. Dana 27. novembra 1943. godine, avion u kome je već bio Ivo lola Ribar spremao se da uzleti sa Glamočkog polja.
Zvanična verzija događaja kaže da je u tim trenucima počelo bombardovanje aerodroma. Granata neprijateljskog aviona pogodila je letelicu u kojoj se nalazi Ivo Lola Ribar, a od posledica eksplozije stradao je jedan od najvećih heroja partizanske borbe. Bilo mu je samo 27 godina.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                    
                                                                                                                                                                                                
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                     Printscreen/Youtube
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            Printscreen/Youtube
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Lolina sahrana održana je Jajcu, odmah posle Drugog zasedanja AVNOJ-a. Posle odavanja počasti telo je sahranjeno na tajnom mestu u okolini Glamočkog polja, kako ne bi palo u ruke neprijatelja. Na sedmogodišnjicu od velikih martovskih demonstracija 1941, 27. marta 1948. godine Lolini posmrtni ostaci su, zajedno sa posmrtnim ostacima Ivana Milutinovića svečano preneti u novoizgrađenu Grobnicu narodnih heroja na Kalemegdanu.
Ukazom Predsedništva Antifašističkog veća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), 18. novembra 1944. na godišnjicu pogibije, među prvim borcima Narodnooslobodilačke vojske, Ivo Lola RIbar proglašen je za narodnog heroja.
Smrti velikih ljudi gotovo po pravilu su praćene brojnim kontroverzama, pa je tako i u slučaju Lole Ribara.
Godinama po okončanju Drugog svetskog rata, u Jugoslaviji se u pola glasa pričalo da Ivo Lola Ribar nije stradao u neprijateljskom napadu, već da je bio žrtva unutrašnje borbe u rukovodstvu Komunističke partije. Pojedini izvori tvrde da je Ivo smaknut jer je pretendovao na poziciju koju je do tada zauzimao Josip Broz Tito.
Novinar i disident Momčilo Jokić, detaljno je u svom bestseleru “Tajni dosije Josip Broz” govorio o smrti Iva Lole Ribara.
Lola je u Kairo trebalo da leti sa pilotom koji je tokom turbulentne 1943. godine, napustio Hrvatsko zračno vazduhoplovstvo i prebegao na stranu Saveznika. Glamočko polje tog 27. novembra nije bombardovano, već je jedna nemačka “Štuka” sasula rafalnu paljbu ka avionu u kome je bio Ivo Lola Ribar.
Jokić zatim tvrdi da je Lola u zavereničkoj akciji ranjen ali je imao snage da napusti avion. Njegov život je okončan u dobro osmišljenoj zaveri, kojom je rukovodio šef Lolinog obezbeđenja Vladimir Velebit, tvrdi ovaj autor.
Ostala dvojica članova misije su preživela. Lolina smrt nije prekinula planove jugoslovenskog rukovodstva pa je u Kairo otputovao ostatak delegacije na čelu sa Vladimirom Velebitom. Velebit je još od tridesetih godina 20. veka duboko bio u obaveštajnom radu Velike Britanije.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                     Printscreen/Youtube
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            Printscreen/Youtube
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Samo nekoliko meseci kasnije našao se u pregovorima sa britanskim zvaničnicima, da bi sve kulminiralo susretom sa Čerčilom u avgustu 1944. Time je partizanski pokret u Jugoslaviji dobio puni legitimitet u očima Saveznika, a Josip Broz ostao bez ijednog konkurenta koji pretenduje na njegovo mesto.
Dvadeset godina posle smrti Josipa Broza Tita, istoričar Vjenceslav Cenčić objavio je šokantnu knjigu “Titova poslednja ispovest” . Knjiga je neka vrsta Titovog političkog testamenta koji baca sasvim novu sliku na lik i delo političara koji je ostavio neizbrisiv trag na političkoj sceni druge Jugoslavije.
Delo je zapravo sastavljeno od stenogramskih beležaka čuvenog Brozovog govora u Karađorđevu u decembru 1979. godine i razgovora koje je vodio sa Josipom Kopiničem, po mnogima najznačajnijim jugoslovenskim obaveštajcem svih vremena.
– Znamo da je Lola poginuo izdajom, ali mi do danas nismo za historiju rekli tko je bio organizator te izdaje i koji joj je bio cilj – rekao je Maršal samo nekoliko meseci pred svoju smrt.
(Istorijski zabavnik / Wikipedia)
 
            Nekada jezero i močavara, a sad je kružni tok koji je konstantno zakrčen! Misterija u srcu BG će vas zaprepastiti
Iako je poznato da je stari Beograd bio ispresecan potocima i izvorima, podatak o postojanju Slavijskog jezera mnoge je iznenadio, naročito mlađe Beograđane koji na tom mestu svakodnevno prolaze ili stoje u dugačkim kolonama tokom špica.
 
            Lični Titov anesteziolog bio je prisutan kad je Jovanka Maršala pitala "Gde je streljan Draža Mihailović": Da reakciju nisam video svojim očima ne bih verovao (FOTO)
Neispričane priče o Brozu, Draži Mihailoviću i poslednjim danima koji su potresli javnost
 
            Kako je 1 rečenica došla glave Dušku Radoviću: Vlast ga je ućutkala, na samrtnoj postelji otvorio dušu, pa svi zanemeli
Kad su Dušku Radoviću zabranili da govori, shvatili su da su se o njega ogrešili, a kad su se pokajali rekao je - Ja nisam na dugme
 
            Čaj od ove biljke je ČISTO ZLATO: Može da REGULIŠE NIVO ŠEĆERA U KRVI, jača imunitet, OBILUJE VITAMINIMA i mineralima!
Obavezno popijte jednu šolju ovog napitka dnevno
 
            Nikola Tesla ovu voćku nije ispuštao iz ruke i doživeo je 87 godina: Verovao je da to čini mozak moćnijim!
Tesla je u jednom intervjuu podelio svoju filozofiju ishrane
 
                 
             
            
Komentari(0)