Kako su strani putnici kroz vekove doživljavali Beograd? Otkrivamo zanimljive opise i priče putopisaca koji su posetili ovaj grad bele svetlosti.
Evlija Čelebija: Grad bele svetlosti
Beograd je tokom vekova bio mesto susreta različitih kultura i civilizacija, a mnogi putopisci su ga opisivali na svoj način. Jedan od najpoznatijih putopisaca koji je pisao o Beogradu je Evlija Čelebija, osmanski putopisac iz 17. veka. On je u svojim putopisima opisao Beograd kao "grad bele svetlosti" zbog belih zidina koje su okruživale grad. Čelebija je bio impresioniran monumentalnošću i snagom tvrđave koja je dominirala gradom, kao i živopisnim bazarima i živahnim ulicama prepunim trgovaca i zanatlija. Njegovi opisi daju nam sliku Beograda kao ključnog trgovačkog centra i vojnog uporišta Osmanskog carstva.
Lamartinova fascinacija Beogradom
Francuski diplomat i pisac Alfonse de Lamartin posetio je Beograd u prvoj polovini 19. veka. Njegovi opisi grada otkrivaju fascinaciju mešavinom orijentalne i evropske arhitekture koja je karakterisala Beograd tog vremena. Lamartin je bio zadivljen kontrastom između osmanskih građevina, poput džamija i hamama, i evropskih uticaja koji su postajali sve izraženiji. On je posebno istakao Kalemegdan, tvrđavu koja se uzdizala iznad ušća Save u Dunav, opisujući je kao "istorijski svedok" mnogih bitaka i sukoba.
Shutterstock/Pobednik
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Sir Džon Gardner Vilkinson: Beograd kroz britanske oči
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Britanski arheolog i putopisac Sir John Gardner Wilkinson posetio je Beograd sredinom 19. veka. Njegovi opisi grada pružaju vredan uvid u svakodnevni život Beograđana tog vremena. Wilkinson je opisao Beograd kao grad pun kontrasta – od luksuznih kuća bogatih trgovaca do skromnih kućica siromašnih radnika. Posebno je istakao gostoprimstvo lokalnog stanovništva, koje je uprkos teškim uslovima života, zračilo toplinom i ljubaznošću prema strancima.
Beograd kao inspiracija za umetnike
Beograd nije bio samo tema putopisaca već i inspiracija za mnoge umetnike koji su kroz svoja dela pokušavali da prikažu duh ovog grada. Mnogi slikari i književnici iz različitih delova sveta dolazili su u Beograd, fascinirani njegovom istorijom, kulturom i živopisnim prizorima. Njihovi radovi, koji uključuju slike, crteže i literarne opise, dodatno obogaćuju našu percepciju Beograda i čine ga neiscrpnim izvorom inspiracije.
Beograd kao istorijski dragulj
Opisi stranih putopisaca pružaju nam jedinstven uvid u Beograd kroz vekove. Njihove priče otkrivaju detalje koje često ne nalazimo u zvaničnim istorijskim zapisima, ističući Beograd kao grad bogate istorije i kulture. Kroz oči putopisaca, Beograd se pojavljuje kao grad koji je stalno evoluirao, prilagođavao se i napredovao, zadržavajući svoju jedinstvenu magiju i privlačnost. Ove priče ne samo da obogaćuju našu percepciju Beograda, već nas i inspirišu da istražimo i saznamo više o ovom fascinantnom gradu.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Najveće zvono na Balkanu nalazi se u ovom SRPSKOM SELU: Rusko carsko zvono teško je čak 13 TONA i zazvoniće na ovaj veliki praznik
Manastir Svetog Luke u Bošnjanu izgrađen je za vreme Turaka, a danas je centar duhovnosti i hodočašća. U manastiru se nalazi jedno od najvećih zvona na Balkanu, teško 13 tona, koje je dar od porodica iz Rusije.
MISTERIOZNI TUNEL U SRPSKOM SELU O KOJEM NI MEŠTANI NIŠTA NE ZNAJU: Unutra se krije PRAVO ČUDO PRIRODE! (FOTO)
Prema priči starijih meštana, kopanje tog misterioznog tunela započeli su Francuzi koji su prolazili ovim krajem
Čak 17 rezervata prirode nalazi se na Tari i pod prvim stepenom su zaštite: Pojedine lokacije ipak u velikoj opasnosti - evo šta čini Nacionalni park da ih spasi
Na planini Tari posebno mesto zauzimaju rezervati prirode, a prvi su zahvaljujući svom velikom značaju proglašeni još pedesetih godina prošlog veka. Tada je ustanovljeno oko osam rezervata prirode, a zajednička tačka svih njih jeste Pančićeva omorika. Kasnije jedan od tih rezervata je proglašen za regionalni park prirode, to je Zvezda, a zatim se 1981. godine osniva Nacionalni park Tara i svi ti rezervati prirode postaju deo nacionalnog parka.
Na Fruškoj gori nalazi se TAJANSTVENA ISPOSNICA, a evo i KO ju je napravio (FOTO)
Na Fruškoj gori nadomak manastira Rakovac, na oko 40 minuta hoda od Belog Majdana, duboko u gustoj šumi mistično je uklesana jedina Isposnica Isaije Parivodskog na celoj teritoriji Vojvodine.
Komentari(0)