Uklješteno između Tornika i Murtenice nalazi se živopisno selo Draglica. Iako su mnogi trbuhom za kruhom otišli put velikih gradova, odzak se i danas puši u nekoliko desetina kuća.

O tome kako su srpska sela dobijala imena postoje brojne legende, a žitelji Draglice sa ponosom prepričavaju onu po kojoj je nazvano njihovo malo mesto.
"Nekada davno vojska iz rata se povlačila ovim krajem. Mesto u kom su dobili kraste nazvali su Kratove, kad su im one otpale Rutoši, a kad su stigli u naše selo ljudi su ih srdačno dočekali, dali im da se okrepe i prespavaju. I po tim dragim licima, selo Draglica je i dobilo ime“, rekao je za RINU Nedeljko Grujičić iz Draglice za RINU.
Ovo selo nekada je pripadalo opštini Čajetina, ali pre nekih šezdeset godina otcepljeno je i pripojeno Novoj Varoši. Nekada je imalo svoju opštinu, poštu, veliku prodavnicu i među prvima su u kuće doveli struju, vodu i telefon. Njastariji meštani penziju su zaradili izvlačeći drva sa Brijača, najvećeg vrha Murtenice, dok su mlađi radili u obližnjim fabrikama.
Možda vas zanima:

Ovo je opština u Srbiji u kojoj raste broj preduzeća i privatnih preduzetnika
Čajetina ima povoljan privredni ambijent

Prestonica srpske pršute: Filipovići sa Mačkata mesečno proizvode čak 300 kilograma domaćih suvomesnatih prozvoda (FOTO)
Najzaslužniji za to su bukova drva i povoljna klima
Možda vas zanima:

Ovo je opština u Srbiji u kojoj raste broj preduzeća i privatnih preduzetnika
Čajetina ima povoljan privredni ambijent

Prestonica srpske pršute: Filipovići sa Mačkata mesečno proizvode čak 300 kilograma domaćih suvomesnatih prozvoda (FOTO)
Najzaslužniji za to su bukova drva i povoljna klima
Možda vas zanima:

Ovo je opština u Srbiji u kojoj raste broj preduzeća i privatnih preduzetnika
Čajetina ima povoljan privredni ambijent

Prestonica srpske pršute: Filipovići sa Mačkata mesečno proizvode čak 300 kilograma domaćih suvomesnatih prozvoda (FOTO)
Najzaslužniji za to su bukova drva i povoljna klima

Možda vas zanima:

Ovo je opština u Srbiji u kojoj raste broj preduzeća i privatnih preduzetnika
Čajetina ima povoljan privredni ambijent

Prestonica srpske pršute: Filipovići sa Mačkata mesečno proizvode čak 300 kilograma domaćih suvomesnatih prozvoda (FOTO)
Najzaslužniji za to su bukova drva i povoljna klima
Možda vas zanima:

Ovo je opština u Srbiji u kojoj raste broj preduzeća i privatnih preduzetnika
Čajetina ima povoljan privredni ambijent

Prestonica srpske pršute: Filipovići sa Mačkata mesečno proizvode čak 300 kilograma domaćih suvomesnatih prozvoda (FOTO)
Najzaslužniji za to su bukova drva i povoljna klima
Možda vas zanima:

Ovo je opština u Srbiji u kojoj raste broj preduzeća i privatnih preduzetnika
Čajetina ima povoljan privredni ambijent

Prestonica srpske pršute: Filipovići sa Mačkata mesečno proizvode čak 300 kilograma domaćih suvomesnatih prozvoda (FOTO)
Najzaslužniji za to su bukova drva i povoljna klima
Možda vas zanima:

Ovo je opština u Srbiji u kojoj raste broj preduzeća i privatnih preduzetnika
Čajetina ima povoljan privredni ambijent

Prestonica srpske pršute: Filipovići sa Mačkata mesečno proizvode čak 300 kilograma domaćih suvomesnatih prozvoda (FOTO)
Najzaslužniji za to su bukova drva i povoljna klima
Možda vas zanima:

Ovo je opština u Srbiji u kojoj raste broj preduzeća i privatnih preduzetnika
Čajetina ima povoljan privredni ambijent

Prestonica srpske pršute: Filipovići sa Mačkata mesečno proizvode čak 300 kilograma domaćih suvomesnatih prozvoda (FOTO)
Najzaslužniji za to su bukova drva i povoljna klima
"Ovo je selo u kom svi ljudi između sebe govore, nema svađa, slažemo se i živimo bez trzavica, pa je legenda da je ime dobilo po dragim licima verovatno tačna. Nekada je bilo mnogo više ljudi i selo je bilo mnogo življe, ali sada mi koji smo ostali trudimo se da sačuvamo ognjišta naših predaka i da ih ne obrukama. Svakog putnika namernika ili bilo koga ko je slučajno prošao kroz Draglicu dočekujemo kao rod najrođeniji“, priča Nedeljko.
U ataru sela Draglica nalazi se i pravi dragulj, Tavničko jezero, koje je nastalo pre tridesetak godina na dnu rudničke jame. Zbog strmih padina do vode se jako teško prilazi, a najviša dubina je oko 18 metara. Koliko je ovo selo u kom žive srdačni i nasmjeani ljudi živopisno pokazuje i to da sa pojedinih brda iz Draglice puca pogled na planine Durmitor i Ljubišnja.

Ova banja u Srbiji je mesto savršene prirode: Kraljevski ugođaj za decu i roditelje, idealna za vikend odmor!
Banja Koviljača je jedna od najlepših banja

Vožnja biciklom kroz Deliblatsku peščaru: Srpska avantura među dinama
Tamo gde biste očekivali pustinju, dočekaće vas šuma, vetar, sunce i pesak pod gumama – Deliblatska peščara je raj za bicikliste.

Mokra Gora u proleće: Vožnja Šarganskom osmicom kad sve zamiriše
Kad se proleće razlije preko Mokre Gore, Šarganska osmica postaje mnogo više od turističke vožnje – postaje doživljaj za dušu.

Odeš bolestan, vratiš se zdrav: Ova banja u Srbiji ubraja se u najviše, a njena lekovita voda privlači turiste
Banjske vode se koriste u terapijske svrhe

Misterija kamenih kugli kod sela Zlokućane u Toplici
Savršeno okrugli kameni "megaliti" usred šume: Da li je priroda ili ruka čoveka oblikovala kugle Zlokućana?
Komentari(0)