RAJ ZA ODMOR I BEG U PRIRODU Jezero koje pleni lepotom, idealno za ribolov i šetnju (FOTO)
Verovatno niko nije mogao ni da nasluti da će danas postati pravi pravcati raj za ljubitelje ribolova.
Minulih decenija jedno od jezera Peskara nadomak grada Zrenjanina bilo je prilično zapušteno.
Verovatno niko nije mogao ni da nasluti da će danas postati pravi pravcati raj za ljubitelje ribolova.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Ipak, počev od 24. juna 2005. godine, jezero Čepel, kako je lokalni naziv jezera poznatog kao Peskara 1, postaje zvanično jedina državna voda na teritoriji naše zemlje, u okviru koje važi režim ribolova koji je poznat kao "uhvati-pusti“, navodi "Peskara-zr“.
Upravo zahvaljujući tome je riblji fond ovog jezera na optimalnom nivou, a taj princip podrazumeva da nakon što neki ribolovac upeca ribu na ovom jezeru, ona biva izmerena i zatim ponovo vraćena u jezero.
I baš zato i jeste posebno važno da svi ribolovci, koji žele da u omiljenoj aktivnosti uživaju na ovom jezeru, poštuju strogo definisana pravila ponašanja, što će se pozitivno odraziti i na ekologiju, odnosno na zaštitu životne sredine.
Jezera Peskara
Shutterstock/Peskara jezero, Zrenjanin
Upravo zato što je nedaleko od grada Zrenjanina eksploatisan pesak, zahvaljujući čemu su i nastala tri jezera u tom delu naše zemlje, ona dobijaju naziv Peskara, navedeno je na sajtu Grada Zrenjanina.
Budući da tek oko pet kilometara deli ova jezera i sam grad, njihova lokacija se smatra prilično lako dostupnom. Voda u jezerima je čista, pa ne čudi što mnogi stanovnici Zrenjanina i okolnog područja vrlo često spas od letnjih vrelina pronalaze baš na ovim jezerima.
Tačnije na jednom od njih, koje je i uređeno upravo da se posetiocima omogući da uživaju u njegovoj čistoj vodi.
Počev od 2007. godine, nadležni u ovom vojvođanskom gradu nastojali su da prostor oko najvećeg među jezerima urede kako bi s vremenom ono bilo korišćeno kao gradsko kupalište.
Zrenjaninsko kupalište
Shutterstock/Peskara jezero, Zrenjanin
Da bi jezera Peskara zaista i mogla da budu prepoznata kao gradsko kupalište, što i jeste bila najpre namera, bilo je potrebno očistiti jezersko dno, a zatim i urediti obalu tako da posetioci zaista uživaju. Takođe je izgrađena i adekvatna infrastruktura, te je i nasut pesak.
U toku letnjih meseci mnogi Zrenjaninci, ali i stanovnici okolnih mesta, upravo na jednom od jezera Peskara uspevaju da pronađu spas od žege i visokih temperatura.
Na plaži tog jezera funkcioniše u toku sezone i spasilačka služba.
Evo kako doći od Beograda do jezera Peskara:
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
"Dolaze zbog vere u isceljenje, ali i da će naći srodnu dušu": Tajna nepristupačnog manastira na jugu Srbije gde dolaze i pravoslavci i muslimani da pronađu mir
Manastir Crna reka smešten je na tromeđi Kosovske Mitrovice, Rožaja i Novog Pazara, a spas u njemu pronalaze i pravoslavci i muslimani. Veruje se da ima isceliteljske moći, a da su mošti sveca Petra Koriškog čudotvorne.
Komentari(0)