U BLIZINI POZNATE BANJE NALAZI SE PRAVI DRAGULJ Srpsko jezero koje pleni lepotom, a kada ste već tu evo šta sve možete da posetite (FOTO)
Naziv ovog jezera dovodi se u vezu sa istoimenim naseljem, na čijoj teritoriji je i formirano.
Kada je, sada već daleke 1978. godine, pregrađena reka Moravica, na području naselja Bovan formirano je jezero, koje je vremenom postalo atrakcija tog dela naše zemlje.
Desetak kilometara udaljeno od Sokobanje, Bovansko jezero od Aleksinca deli oko 20 kilometara.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Možda vas zanima:
Na krovu šumovite Srbije: Golija i njeni beskrajni vidici
Na jugozapadu Srbije, između Ivanjice, Raške i Novog Pazara, prostire se Golija – planina čije ime u sebi nosi moć i širinu. Najšumovitija planina Balkana, pod zaštitom UNESCO-a, skriva jezera, katune i manastire, ali i priče koje su vekovima hranile narodnu maštu.
Od peskara do rajskih plaža: Priča o Belocrkvanskim jezerima
Bela Crkva je jedan od retkih gradova u Srbiji koji se može pohvaliti čitavim sistemom jezera. Nastala veštački, ali pretvorena u prirodne oaze, belocrkvanska jezera danas su sinonim za letnji turizam u Banatu i pravo utočište za ljubitelje kupanja, sporta i odmora u prirodi.
Naziv ovog jezera dovodi se u vezu sa istoimenim naseljem, na čijoj teritoriji je i formirano.
Kako navodi „Soko-banja.org“, pretpostavlja se da naziv naselja Bovan vodi poreklo još od starih Slovena. Tačnije, termin „bolvan“ su prasloveni koristili kako bi označili kip. Sa tim u vezi se navodi i pretpostavka da je ovo naselje nazvano Bovan zato što je, verovatno tu nekada davno postojalo svetilište slovenskih božanstava i da se u njemu nalazio kip koji je, zapravo, i zaslužan za naziv današnjeg naselja, pa i samog jezera.
Veštačko, a prirodno lepo
Koliko god možda čudno nekome zvučalo da je u pitanju jezero poznato po prirodnim lepotama, budući da je veštačkog porekla, Bovansko jezero to zaista i jeste.
Shutterstock
Široko oko pola kilometra i dugo desetak kilometara, dostiže najveću dubinu od čak 50 metara.
Iako je u toku leta često posećena destinacija za stanovnike tog kraja, ne treba zaboraviti da je Bovansko jezero izuzetno značajno i u praktičnom smislu, uzevši u obzir da u gradu Aleksincu upravo zahvaljujući ovom jezeru sistem snabdevanja vodom nesmetano funkcioniše.
Blizina Sokobanje dodatna prednost
Uzevši u obzir da se jedno od najstarijih banjskih lečilišta na teritoriji naše zemlje nalazi tek na oko 15 minuta vožnje od Bovanskog jezera, to se smatra dodatnom prednošću.
Tokom letnje sezone se mogu opustiti na nekoj od uređenih jezerskih plaža, ali se i okušati u jedrenju, te iznajmiti pedaline, dok u toku cele godine na ovom jezeru mogu uživati i ljubitelji ribolova.
Shutterstock
Međutim, kako ističe „Soko-banja.org“, ne treba zaboraviti da nije dozvoljena vožnja čamaca koji koriste benzinske motore, budući da se voda iz Bovanskog jezera primarno koristi za snabdevanje vodom grada Aleksinca. Izuzev smuđa i soma, riblji fond čine i šaran, tolstolobik i mrena, te manje količine štuke.
Bovansko jezero domaćin je i jedriličarske regate, koja nosi naziv „Bovan“ i organizuje se dva puta u toku godine i to u aprilu i u septembru mesecu.
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Tri kamena sarkofaga u podnožju Rajca kriju TAJNE DESPOTSKE PORODICE: Da li su u manastiru Vavedenje sahranjeni Đurađ i prokleta Jerina?
Crkvina ili Manastirina, ruševine su srednjevekovnog manastira, koje se nalaze u Slavkovici kod Ljiga, u podnožju Rajca. Kompleks je podignut krajem 13. ili početkom 14. veka, a pretpostavlja se da grobovi u narteksu crkve pripadaju despotu Đurađu Brankoviću, njegovoj supruzi Jerini i sinu Lazaru.
IZ KAMENA JE POTEKLA ČUDOTVORNA VODA Meštani sela kod Čačka tvrde da se vekovima leče na izvoru kod manastira Voljavča
Na pola puta između Kraljeva i Čačka u samom srcu Srbije, u selu Tavnik, nalazi se jedna od velikih pravoslavnih svetinja. Manastir Voljavča pod svojim okriljem ima staru crkvu brvnaru i drugu iz 19. veka.
OVO JE KUĆA ISPRED KOJE JE SVE POČELO: Neraskidiva veza između sela Gornja Crnuća i dinastije Obrenović
Udaljena dvadesetak kilometara od centra Gornjeg Milanovca, kraj puta za Кragujevac leži selo Gornja Crnuća, u kojoj je od 1815. do 1817. stolovao „prvi srpski knez posle Кosova”, Miloš Obrenović. O njegovom životu u Crnući i neraskdivioj vezi ovog rudničkog sela i srpske dinastije, pre sedam godina u autorskom izadnju, svetlost dana ugledala je knjiga „Кnez Miloš i Crnuća”, autora Jevđa A. Jevđića.
Komentari(0)