NAJSTARIJA ZADUŽBINA STEFANA NEMANJE POSVAĐALA GA S BRAĆOM Stariji i od Notr Dama, Visokih Dečana i Pećke patrijaršije
Da li bismo vas iznenadili kada bismo vam rekli da je kuršumlijski manastir Svetog Nikole stariji od Visokih Dečana čak 170 godina, još deceniju više od Pećke patrijaršije, a isto toliko i od pariskog Notr Dama?
Manastir Svetog Nikole u Kuršumliji je najstarija zadužbina Stefana Nemanje, koju je zajedno sa obližnjim manastirom posvećenom Bogorodici, podigao između 1159. i 1166. godine. Nalazi se na uzvišenju koje se uzdiže nad gradom, iznad ušća Banjske u Toplicu.
Manastirska crkva je danas obnovljena. U planu je obnova kompletnog kompleksa koji se od 1979. godine nalazi pod zaštitom države kao spomenik kulture od izuzetnog značaja.
WIKIMEDIA COMMONS
Možda vas zanima:
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Misterije najčudnije crkve u Srbiji: Ovu svetinju zovu srpskim Notr Damom, a u podrumu krije... (VIDEO)
Interesantno je da je ovo jedina crkva u kojo je Sveta Petka oslikana obnaženih grudi
Možda vas zanima:
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Misterije najčudnije crkve u Srbiji: Ovu svetinju zovu srpskim Notr Damom, a u podrumu krije... (VIDEO)
Interesantno je da je ovo jedina crkva u kojo je Sveta Petka oslikana obnaženih grudi
Možda vas zanima:
Manastir Sveti Nikola u Kuršumliji: Zaboravljena svetinja iznad dve reke i pod dva carstva
U zimskim danima, kada su staze zaleđene, ovaj manastir izgleda kao da se vraća u vek iz kog je potekao. Prvi zadužbinar Stefana Nemanje, nekada centar srpske države, danas stoji tih, ali nepokolebljiv
Misterije najčudnije crkve u Srbiji: Ovu svetinju zovu srpskim Notr Damom, a u podrumu krije... (VIDEO)
Interesantno je da je ovo jedina crkva u kojo je Sveta Petka oslikana obnaženih grudi
U načinu gradnje su primetni vizantijski uticaji (javljaju se sličnosti sa nikejskom crkvom svete Sofije, carigradskim crkvama i Vlahernskom kapijom u sklopu gradskih bedema), ali i prisustvo romaničkih elemenata iz primorja (priprata sa dve kule zvonare, poput crkve svetog Trifuna u Kotoru), što predstavlja svojevrsnu najavu Raškog stila u arhitekturi, koji će nastati svega nekoliko godina kasnije.
U unutrašnjosti crkve su otkriveni fragmenti živopisa iz XIV veka, a sam manastir je bio prvi prepisivački centar Nemanjićke Srbije.
Prošlost manastira
Nemanja, koji je vladao Toplicom kao udeoni knez, podigao je, posle manastira posvećenog Bogorodici i manastir posvećen svetom Nikoli, što je, prema njegovim žitijima, dovelo do njegovog sukoba sa starijom braćom, iz koga će izaći kao apsolutni pobednik. Crkva je jednobrodna građevina nad kojom se uzdiže kupola koja je, po uzoru na carigradske crkve kriškasto podeljena. Oltarski prostor joj je trodelan, a u južnom delu je izgrađen poseban deo, predviđen za grobnicu.
Nemanjin sin Stefan (veliki župan 1196—1217, kralj 1217—1228) je dozidao otvoreni egzonarteks (trem) sa dvema kulama zvonarama i još jednim grobnim mestom u jednoj od njih. Početkom XIV veka, kralj Milutin (1282—1321) je, sa severne strane, dozidao kapelu. Manastirska crkva je bila pokrivena olovom, kao i crkva obližnjeg manastira Bogorodice, zbog čega je i samo mesto (današnja Kuršumlija) u poznom srednjem veku i tokom ranog razdoblja turske vlasti bilo poznato kao Bela Crkva, zbog belog odsjaja Sunca na olovnim krovovima.
Manastir je zapušten posle Velike seobe Srba 1690. godine, nakon čega su mu Osmanlije skinule olovni krov, čime je otpočelo njegovo zarušavanje. Vremenom su ostale manastirske građevine porušene, kao i sama crkva od koje je opstao samo središnji deo, koji je pokriven 1910. godine. Nakon Drugog svetskog rata 1948. godine, otpočeli su radovi na istraživanju celog kompleksa i rekonstrukciji manastirske crkve, koji su okončani 2003. godine. U planu je rekonstrukcija celokupnog manastirskog kompleksa.
Kako doći od Beograda do srpskog Notr Dama, pogledajte na sledećoj mapi:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Na manje od sat vremena od Beograda je banja u koju se ne dolazi samo zbog lečenja
Bukovička banja u Aranđelovcu važi za jednu od najlepših u Srbiji, privlačeći turiste svojom lekovitom vodom, bogatom istorijom i jednim od najlepših parkova u Evropi
Srpska banja iz koje mnogi izađu preporođeni, a smeštaj svega 500 dinara - svi jure u nju
Banja se nalazi iznad sela Sirče, a poznata je po lekovitoj vodi i blatu. Ljudi dolaze iz svih krajeva Kraljeva, ali i Srbije da se kupaju.
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
Komentari(0)