"SRPSKA VENECIJA" NA SAMO 100 KM OD BEOGRADA Raj za ljubitelje prirode i mesto za najlepše fotografije (FOTO)
Zbog obilja vodenih površina i mostova nazivaju ga još i „sremačkom Venecijom“ ili „srpskom Venecijom“.
Na stotinak kilometara od Beograda, na ušću Studve u Bosut nalazi se Morović, jedno od najstarijih naselja u Sremu i jedno od mesta u Srbiji koje najradije posećuju ribolovci.
Naziv je najverovatnije dobio po feudalnoj porodici Morović, iako postoje još dve pretpostavke o poreklu imena.
Možda vas zanima:
GDE NA ODMOR SA VAUČERIMA? Ovo su manje popularne destinacije u Srbiji: Nema gužve, a uživanje je zagarantovano (FOTO)
Ako se odlučite za manje popularne destinacije, ovo su prave opcije.
MISTERIOZNA PLANINA ZANIMLJIVOG NAZIVA "Srpski Stounhendž" ostavlja bez daha, a tek da čujete neobične priče o njemu (FOTO)
Prostire se na teritorijama nekoliko opština – Paraćin, Varvarin, Rekovac, Ćuprija i Jagodina. Visoka tek 776 m, spada u rodopske planine. Vrh Juhora zove se Veliki Vetren. U njegovom podnožju nalazi se selo Izbenica.
Možda vas zanima:
GDE NA ODMOR SA VAUČERIMA? Ovo su manje popularne destinacije u Srbiji: Nema gužve, a uživanje je zagarantovano (FOTO)
Ako se odlučite za manje popularne destinacije, ovo su prave opcije.
MISTERIOZNA PLANINA ZANIMLJIVOG NAZIVA "Srpski Stounhendž" ostavlja bez daha, a tek da čujete neobične priče o njemu (FOTO)
Prostire se na teritorijama nekoliko opština – Paraćin, Varvarin, Rekovac, Ćuprija i Jagodina. Visoka tek 776 m, spada u rodopske planine. Vrh Juhora zove se Veliki Vetren. U njegovom podnožju nalazi se selo Izbenica.
Možda vas zanima:
GDE NA ODMOR SA VAUČERIMA? Ovo su manje popularne destinacije u Srbiji: Nema gužve, a uživanje je zagarantovano (FOTO)
Ako se odlučite za manje popularne destinacije, ovo su prave opcije.
MISTERIOZNA PLANINA ZANIMLJIVOG NAZIVA "Srpski Stounhendž" ostavlja bez daha, a tek da čujete neobične priče o njemu (FOTO)
Prostire se na teritorijama nekoliko opština – Paraćin, Varvarin, Rekovac, Ćuprija i Jagodina. Visoka tek 776 m, spada u rodopske planine. Vrh Juhora zove se Veliki Vetren. U njegovom podnožju nalazi se selo Izbenica.
Po jednoj od njih naselje se najpre zvalo Marot, a po drugoj Morouig.
Zahvaljujući Bosutu kog prati krilatica „Bosut je ribom posut“, Morović je omiljeno stecište ribolovaca i pecaroša.
Zbog obilja vodenih površina i mostova nazivaju ga još i „sremačkom Venecijom“.
I ljubitelji dugih šetnji ovde mogu da pronađu svoj „komadić raja“, posebno ako se zapute u lovište, smešteno u najstarijoj hrastovoj šumi na ovim prostorima.
Evo kako stići od Beograda do Morovića:
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Na manje od sat vremena od Beograda je banja u koju se ne dolazi samo zbog lečenja
Bukovička banja u Aranđelovcu važi za jednu od najlepših u Srbiji, privlačeći turiste svojom lekovitom vodom, bogatom istorijom i jednim od najlepših parkova u Evropi
Srpska banja iz koje mnogi izađu preporođeni, a smeštaj svega 500 dinara - svi jure u nju
Banja se nalazi iznad sela Sirče, a poznata je po lekovitoj vodi i blatu. Ljudi dolaze iz svih krajeva Kraljeva, ali i Srbije da se kupaju.
Lekovita srpska banja u kojoj noć košta svega 20 € - Mnogi joj se stalno vraćaju
Banja Badanja u zapadnoj Srbiji poznata je po lekovitim vodama i blatu, pogodna za lečenje reume, artritisa i oporavak u prirodi.
Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi
Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.
Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini
Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.
Komentari(0)