PORED OVE U SVETU POSTOJE JOŠ SAMO DVE Suvača u Kikindi je danas jedini sačuvani mlin na suvi pogon u Srbiji i ima status kulturnog dobra od izuzetnog značaja (VIDEO)
Suvače su najstariji mlinovi ravnice. Za mlevenje žitarica u suvačama je korišćena snaga konja.
Suvača u Kikindi je danas jedini sačuvani mlin na suvi pogon u Srbiji i ima status kulturnog dobra od izuzetnog značaja. Sagrađena je 1899. godine. 30 zadrugara je celokupnu građu i delove suvače kupio u Padeju. Pre Prvog svetskog rata suvaču je kupio Fabijan Krimer. Sa radom je prestala 1945. godine.
Broj suvača u Kikindi tokom istorije:
1781. - 17
1802. - 32
1847. - 51
1897. - 21
1920. - 4
1945. - 1
Konačni kraj suvača počeo je kada su parni, a kasnije i motorni mlinovi počeli da koriste valjke za meljavu.
Suvače su u Kikindi građene pre vetrenjača. Za razliku od zgrada iste namene (vodenica i vetrenjača) sa pogonom zavisnim od prirodnih uslova (vode i vetra) suvača primenom životinjske snage omogućava slobodan izbor lokacije i nesmetan stalni rad. Suvaču su pokretali najmanje jedan, a najviše pet pari konja. Par konja mogao je da samelje do 100 kg žita za jedan sat. Pored kikindske u svetu postoje još samo dve sačuvane suvače, u mađarskom mestu Sarvaš i u hrvatskom Otoku.
Izgled Suvače
Suvača je kružne osnove, formirane od 14 opekom zidanih stubova koji nose dominantnu krovnu konstrukciju u obliku višestrane piramide u funkciji pogonskog prostora, i dvoslivno pokrivenog, pravougaonog dela podeljenog na mlin i mlinarevu sobu. Bočno uz pravougaoni deo dozidana je pomoćna prostorija, a uz severni zid prostorija sa tremom u njenom produžetku oslonjenim na dva stuba. Mehanizam u kružnoj prostoriji pokreću konji, dok se meljava vrši u mlinskom delu u kojem su smešteni kamenovi i sita na spoju kružne i pravougaone osnove. Raspon velikog kola iznosi oko 15 metara, obim kola je oko 45 metara, a visina u centru piramide je 8,55 metara. Krovna konstrukcija je drvena, prekrivena biber crepom, kao i mlinski prostor i stan mlinara. Mlinski prostor je pravougaone osnove, sa krovom nižim od krova Suvače. Pod je od nabijene zemlje, a zidovi od naboja debljine su 55 cm.
Suvača danas
Do sredine osamdesetih godina dvadesetog veka, u mlinarevom stanu živela je porodica koja je održavala ovaj objekat. Konzervatorski i restauratorski radovi izvršeni su 1990. godine. 2013. godine, objekat je saniran, zamenjen je crep na krovu i osposobljena je mlinareva soba. Kao etno-objekat narodne graditeljske baštine, Suvača je od neprocenjivog značaja za Kikindu i jedno od prepoznatljivih obeležja ovog grada.
Izvor: vikipedija
Lepotesrbije.alo.rs je i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Ova planina u Srbiji zimi nudi mir koji će vas preporoditi: Ima bajkovitu prirodu - sada je pravo vreme za nju
Skijanje i zimske čarolije na planinskim stazama
Prelepi divlji doseljenici: U šume Ljubovije stiglo devet muflona sa Tare, u planu i povratak divokoze u kanjon Trešnjice
Divlja, netaknuta priroda u okolini Ljubovije poslednjih godina prepoznata je među brojnim domaćim i stranim turistima. Ono po čemu se odlikuje jeste bogastvo biljnog i životinjskog sveta, a sada će tome dodatno doprineti realizacija projekta uzgoja i naseljavanja muflona u lovište „Bukovica“, u okviru Uzgojno-reproduktivnog centra za muflone i divlju svinju u Berlovinama, kojim gazduje Lovačko udruženje „Baurić“ iz Ljubovije.
ZASAVICA: OBNOVLJENO stanište mnogih životinja u Srbiji - dabrovi nestali pre 100 godina sada žive u ovom rezervatu
Razvoj Zasavice teče u pravcu unapređenja turističke ponude ovog kraja, ali i u pravcu naučnih istraživanja
Danas je Međunarodni dan planina, a ovo je srpska lepotica: Golija fascinatna a duplo jeftinija od Kopaonika i Zlatibora - veliko interesovanje pred praznike
Danas se obeležava Međunarodni dan planina, a Srbija zaista ima čime da se ponosi. Jedna od najlepših planina u našoj zemlji svakako je šumovita Golija, koja je zbog očuvanosti prirodnih i kulturnih vrednosti upisana i u Uneskovu svetsku listu rezervata biosfere. I upravo zbog svih ovih odlika, Golija je postaje jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji. Veliko interesovanje za ovu planinsku lepoticu vlada i pred novogodišnje praznike. Ono što je čini još privlačnijom jesu cene prostupačnije u odnosu na druge zimske centre u Srbiji.
OVA SRPSKA PEĆINA JE PRAVO BLAGO: Jedan podatak je posebno zanimljiv (FOTO)
Danas se, zahvaljujući sprovedenim istraživanjima, sa priličnom sigurnošću može reći da su posve neobične životinsjke vrste obitavale na prostoru u okolini pećine Risovača
Komentari(1)
Postoji I u Backom Petrovcu.Donedavna bio u privatnom vlasnistvu,danas kao muzej u dvoristu najstarije kuce.