Naselje Velika Hoča jedno je od retkih u Metohiji nadomak Prizrena, gde su Srbi opstali i po dolasku međunarodnih snaga. Mada je broj od 1.500 stanovnika 1999, sada tri puta manji, opstaju nadomak srednjovekovnih svetinja.
Veliku Hoču, srpsku enklavu u Metohiji, zbog 12 srednjovekovnih svetinja, mnogi nazivaju srpskom Svetom Gorom. Izuzetnom celinom čini je upravo znatan broj očuvanih zaštićenih verskih zdanja i objekata tradicionalnog narodnog graditeljstva.
Crkva Svetog Nikole podignuta je u doba Stefana Dečanskog.
Sveštenik Milenko Dragićević kaže da je Crkva Svetog Nikole bila ženski manastir, pre prvog rušenja rušena.
„Ovo što sada vidimo to je treća crkva. I one koje su sačuvane i obnovljene a, bogami, i one koje nisu obnovljene, u njima se služi makar jedan do dva puta godišnje na crkvištima. Služi se u osam koje su obnovljene crkve i hvala Bogu zaštićene“, kaže Dragićević.
U centru Hoče svakodnevno se služe liturgije u Crkvi Arhiđakona Stefana, za koju kažu da je jedina bogomolja u rokoko stilu. Podseća na crkve u Italiji, Španiji i južnoj Francuskoj.
„Pored spoemnika kulture tu su očuvane vinjice i očuvana je stara seoska arhitektura. Naravno da zaštita kulturnog nasleđa u Velikoj Hoči predstavlja podstrek za same meštane jer oni vide da država čini sve kako bi sačuvala bogato kulturno nasleđe“, rekao je arhitekta Zoran Garić, direktor Zavoda za zaštitu spomenika u Leposaviću.
Naselje Velika Hoča, metoh Manastira Hilandara, pominje se davne 1198. godine u darovnom pismu velikog župana Stefana Nemanje.
Starinom i celovitošću, naselje Velika Hoča je kulturno-istorijski kompleks, o kome brinu pre svih Hočani.
Golema odnosno Velika Hoča još je u srednjem veku bila središte vinogradarske privredne delatnosti, a njena su vina bila nadaleko čuvena. I danas je aktivna Dečanska vinica, utemeljena za vlade cara Stefana Uroša IV Dušana Silnog, u kojoj monasi Visokih Dečana prave svoje vino.
Nekada je svaka kuća imala svoju vinicu u podrumu, pa im je car Dušan zbog velikih prihoda koje su ostvarivali uveo plaćanje carskog poreza, a imajući u vidu napredne inženjerske sposobnosti ondašnje srpske države, priča da je čak postojao vinovod kojim je vino neprestano teklo od Hoče do carskog dvora u Prizrenu nije nemoguća.
Njihova vera u opstanak su pravoslavni domovi ovenčani cvetovima ljubavi koji su svedočanstvo srpskog rađanja ali i višestoletnog pravoslavnog trajanja.
Velika Hoča na mapi:
(Izvor: RTS)
Komentari (0)