NA OVOM BRDU ISPISANA JE ISTORIJA Spomenik lično otvorio Josip Broz Tito u prisustvu 100.000 ljudi
Na četranaest kilometara zapadno od Užica smešteno je brdo Kadinjača.
 
                                
Na ovom mestu 29. novembra 1941. godine ispisana istorija, kada su na tom mestu poginuli borci Radničkog bataljona, Posavci i Orašani braneći odstupnicu Vrhovnom štabu NOPOJ, partiznaskim odredima i partizanskoj bolnici koji su se povlačili iz Užica ka Sandzaku.

rina.rs
Možda vas zanima:
 
            SPOMEN-PIRAMIDA SVEDOČI O KRVAVIM TAJNAMA RATA Da li je ovo dovoljan podsetnik na žrtvu koju su podneli branioci Kadinjače?
Povodom otkrivanja spomenika Tito je odlikovao Radnički bataljon Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvezdom.
 
            KRVAVA PIRAMIDA NA JUNAČKOM BRDU Borci Radničkog bataljona izginuli su na današnji dan pre osamdeset godina, bitka kao dokaz junaštva u Drugom svetkom ratu
Prošlo je tačno 80 godina kada je na brdu Kadinjača ispisana istorija.
Možda vas zanima:
 
            SPOMEN-PIRAMIDA SVEDOČI O KRVAVIM TAJNAMA RATA Da li je ovo dovoljan podsetnik na žrtvu koju su podneli branioci Kadinjače?
Povodom otkrivanja spomenika Tito je odlikovao Radnički bataljon Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvezdom.
 
            KRVAVA PIRAMIDA NA JUNAČKOM BRDU Borci Radničkog bataljona izginuli su na današnji dan pre osamdeset godina, bitka kao dokaz junaštva u Drugom svetkom ratu
Prošlo je tačno 80 godina kada je na brdu Kadinjača ispisana istorija.
„Posmrtni ostaci branilaca Kadinjače prvobitno su bili sahranjeni u zajedničku grobnicu pored seoskog groblja, a zatim preneti u spomen-kosturnicu na najvišoj koti Kadinjače (k.808), iznad koje je 1952. godine podignuta spomen-piramida. Spomenik je napravljen od mermera „plavog toka“ iz Karana, u vidu četvorostrane piramide visoke 11 metara. Pri njegovom vrhu nalazi se urezana zvezda petokraka, a u središnjem delu na mermernim pločama uklesan je tekst „Herojima Kadinjače“ i stihovi poeme „Kadinjača“ pesnika Slavka Vukosavljevića. Povodom otkrivanja spomenika predsednik FNR Jugoslavije, Josip Broz Tito, odlikovao je Radnički bataljon Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvezdom“, izjavio je za RINU, Goran Novaković, istoričar-kustos Narodnog muzeja u Užicu.

rina.rs
Kako je vreme odmicalo, sve češće se postavljalo pitanje da li je spomen – obeležje piramida dovoljan podsetnik na žrtvu koju su podneli branioci Kadinjače. Sve je ukazivalo na to da je neophodno podići novi spomenik koji bi bio centralni deo, zajedno sa piramidom i kosturnucom, jednog šireg i potpunije uređenog prostora. Nakon višegodišnjih pokušaja u vidu dogovora i konkursa, Opštinski odbor SUBNOR-a Titovo Užice poverio je realizaciju projekta Memorijalnog kompleksa Kadinjača, akademskom vajaru Miodragu Živkoviću i Aleksandru Đokiću, diplomiranom inženjeru arhitekture. Sa izgradnjom se započelo 1. jula 1977. godine.

rina.rs
„Kompozicija Spomenika sastavljena je iz niza elemenata, različitih oblika i veličina. Čine ga tri osnovna dela: Amfiteatar „Užička republika“, „Aleja radničkog bataljona“ i „Plato slobode“. U sklopu spomeničkog kompleksa izgrađen je prihvatni centar, tj. Spomen dom sa platoom za posetioce, česmom i parking prostorom. Osim novčanih sredstava koja su prikupljena na lokalnom i saveznom nivou, Kadinjača se gradila organizovanjem radnih akcija“, rekao je Novaković.

rina.rs
Memorijalni kompleks Kadinjača svečano je otvoren 23. septembra 1979. godine od strane predsednika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, u prisustvu oko 100.000 ljudi. Za nepokretno kulturno dobro od izuzetnog značaja proglašen je 1979. godine, a svake godine na dan 29. novembra održava se poseban komemorativni program obeležavanja godišnjice borbe na Kadinjači uz prisustvo počasnog voda vojske.
(Izvor: RINA.rs)
 
            Neće više gledati u nebo i moliti se da padne sneg: Durmitor dobija sistem za veštačko osnežavanje - staza na Savinom kuku biće spremna za skijaše
Durmitor veličanstveni, tako neretko nazivaju planinu na severu Crne Gore. Ove godine, za razliku od prethodnih, turistički radnici neće gledati u nebo i nadati se snegu, jer će uz pomoć Ministarstva turizma koje je izdvojilo novčana sredstva, jedna staza na Savinom kuku dobiti dugo očekivano veštačko osnežavanje.
 
            Ovaj manastir spada u najmisterioznije svetinje: Malo ko da se u njemu kriju grobovi koji su...
Obnova Bešenova otkrila je i grob jedne značajne, a poprilično zaboravljene ličnosti iz istorije Vojvodine
 
            Planina Devica kod Sokobanje: Mesto na kojem su žene tražile lek za telo i srce
Između jave i mita, Devica krije izvore, pećine i tišinu u kojoj su se nekada žene povlačile da se izleče, isplaču i osnaže
 
            Tupižnica – planina tišine i zmija: Neistrađena divljina istočne Srbije
Zaboravljena planina između Boljevca i Knjaževca skriva moćnu tišinu, retke vrste i staze koje niko ne obeležava, ali ih priroda pamti
 
            Zarevo – selo na kraju sveta kod Dimitrovgrada, gde ljudi žive kao pre 100 godina
Nema ni signala, ni prodavnice, ni puta – ali ima tišina, ognjište i ljudi koji ne žele da odu
 
                 
             
            
Komentari(0)