PROROČANSTVO TARABIĆA O ČUVENOM ĆIRI "Njim do Višegrada neće putovati putnici radi potrebe i posla, već ljudi od zabave serbez odmorišta i uživancije"
"Proći će podosta godina pa će se ljudi opet sjetiti gvozdenog puta, te će ispotekare obnoviti ovaj put".
Proročanstva Tarabića iz sela Kremna gotovo da nije moguće pobrojati. Neka su se i ostvarila, a ona koja nisu možda čekaju da se ostvare. Proročanstva Tarabića su u uvijenoj formi, pa je potrebno protumačiti o čemu su mislili. Tako prugu nisu zvali prugom, već je za Tarabiće ona bila „gvozdeni put“.
„Gvozdeni put“ , iz proročanstva Tarabića, prolazio je u blizini njihovog sela na Tari. Jedan deo te deonice danas je poznat kao put čuvenog Ćire. Ali to nije čitava priča.
View this post on Instagram
Pruga koja je povezivala Beograd i Sarajevo puštena je u promet 1925. godine, a njome su vozovi saobraćali do 1974. godine. Najteži deo koji su graditelji morali da savladaju nalazio se na Šarganu. Tu je veliki uspon gotovo onemogućavao postavljanje pruge kojom bi voz mogao da prođe. Problem je rešen izgradnjom čuvene „šarganske osmice“. Rastojanju u obliku džinovske osmice voz dva puta prolazi kroz istu geografsku tačku i time je smanjen uspon koji treba savladati.
View this post on Instagram
Mitar Tarabić je takođe predvideo da će ljudi zaboraviti taj „gvozdeni put“, ali da će „proći podosta godina pa će se ljudi opet sjetiti gvozdenog puta, te će ispotekare obnoviti ovaj put“. Mitar dalje kaže da „njim do Višegrada neće putovati putnici radi potrebe i posla,, već ljudi od zabave serbez odmorišta i uživancije“.
Zaista to se i desilo i nakon 24 godine ljudi su se ponovo setili pruge i obnovili je, ali ovog puta za potrebe odmora, rekreacije i uživanja. Naime, deo ove pruge od Šargana do Mokre Gore je otrgnut od zaborava i sada njime ponovo odjekuje klaparanje vagona.
Iz Odeljenje uzanih pruga Požega – Železničkog muzeja Srbije u Požegi dovučeni su vagoni i lokomotiva, pa je „ćira“, kako ga narod prozvao, na delu trase krenuo sa radom godinu dana kasnije, a na čitavoj obnovljenoj dionici od 15,5 kilometara 2003. godine. Osim pruge i veći broj starih lokomotiva i vagona su zaštićeni kao spomenici tehničke kulture (14 eksponata sa statusom kulturnih dobara), što ovaj prostor čini jedinstvenim muzejom na otvorenom i izuzetnom turističkom atrakcijom.
Voz prolazi preko pet mostova i kroz 22 tunela, ukupne dužine 5.445 metara, i staje na četiri železničke stanice: Mokra Gora, Jatare, Golubići, Šargan Vitasi.
Šarganska osmica na karti:
JEDNU PLANINU U SRBIJI MORATE DA POSETITE AKO VOLITE ISTORIJU: Krije drevne tragove prošlosti
Na planini danas postoji više arheoloških nalazišta od koja se najstarija vezuju za starčevačku i vinčansku kulturu
Lisina – zaboravljeni balkon Kopaonika gde ljudi i stoka još dele krov
Na severnim padinama Kopaonika, daleko od ski-centara i turističke buke, nalazi se selo Lisina – mesto tišine, izvora i života koji nije promenio ritam vekovima
Skriveno jezero Vučje kod Vranja: Tihi biser juga Srbije koji još nije otkrio turizam
Na obroncima Besne Kobile, samo 20 minuta od Vranja, nalazi se jezero koje ne zna za gužvu, kafiće i buku – ali zna za mir, tišinu i pogled koji ostaje zauvek
EVO ZAŠTO JE BAŠ NA FRUŠKOJ GORI PODIGNUT TOLIKI BROJ MANASTIRA: Za ovo mesto se vezuju BROJNE LEGENDE!
Bežeći pred Turcima i noseći sa sobom svete knjige, ikone i mošti srpskih svetitelja, narod je u decenijama i vekovima koji su usledili dolazio u fruškogorske manastire i naseljavao se uz njih
Neće više gledati u nebo i moliti se da padne sneg: Durmitor dobija sistem za veštačko osnežavanje - staza na Savinom kuku biće spremna za skijaše
Durmitor veličanstveni, tako neretko nazivaju planinu na severu Crne Gore. Ove godine, za razliku od prethodnih, turistički radnici neće gledati u nebo i nadati se snegu, jer će uz pomoć Ministarstva turizma koje je izdvojilo novčana sredstva, jedna staza na Savinom kuku dobiti dugo očekivano veštačko osnežavanje.
Komentari(0)