SELO PROROKA OBAVIJENO VELOM TAJNI I MISTIKE Mesto gde su živeli Tarabići i predvideli mnoge svetske događaje

Aleksandar Stanojevic

21:00

Turizam 0

Najčudnovatije i najizazovnije selo Srbije, mesto gde vazdušne struje melemom kupaju i odmaraju umorne ljude, priroda koja svojom lepotom opčinjava i ostavlja bez daha.

SELO PROROKA OBAVIJENO VELOM TAJNI I MISTIKE Mesto gde su živeli Tarabići i predvideli mnoge svetske događaje
shutterstock

 

U srcu prostranih i šarenih livada i borova, spektru boja, u harmoniji pejzaža i mirisa, u žuboru zdravih planinskih voda na idealnoj nadmorskoj visini nalazi se čuveno selo Kremna. Prostor tajanstvenog kamena na kome Kremna leže se, kažu, ni iz satelita i aviona ne može snimiti. Ovo je mesto za zdrav i dug život, mesto koje će vas opčiniti svojom prirodom i svojom pričom.

Impresivna dolina između planina Tare i Zlatibora poznata je po čuvenoj srpskoj proročkoj porodici. Porodica Tarabić predvidela je veliki deo srpske istorije i učinila selo Kremnu poznatim.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Prema porodičnom usmenom predanju, Spasoje Tarabić sa svoja četiri sina, Milošem, Savom, Lazarem i Milanom, terajući stoku na prodaju u Bosnu, a prelazeći preko obronaka Tare, ugledao je u jednoj dolini zmiju sa dukatom u ustima.

 

Na tom mestu su zatim počeli da kopaju, da bi na kraju iskopali ćup pun dukata i podelili ga među sobom. Prema prethodnom dogovoru, trojica braće su navodno uložili novac u gradnju kuće na tom mestu, dok četvrti od njih, Miloš, nije hteo da učestvuje u tome, ali je ostao da živi u zajednici sa braćom. Prema jednom drugom predanju, on je svoje dukate zakopao u temelje njihove nove kuće.

Danas se tvrdi, naročito u časopisima koji se bave sličnom tematikom, da su u 19. veku pojedini članovi porodice Tarabića počeli tvrditi da imaju moć predviđanja događaja, kao i još nekoliko osoba iz tog regiona. Njihov kum prota Zaharije Zaharić, navodno je preneo njihova proročanstva dr Radovanu Kazimiroviću, koji ih je objavio u knjizi „Tajanstvene pojave u srpskom narodu i Kremansko proročanstvo“.

Kamen je sastavni deo mističnosti i istorije Kremana. Samo ime Kremana vodi poreklo od kamena (kremena). U blizini Kremana, na putu za Taru, podignut je „Dom proroka“, brvnara koja je bila neka vrsta muzeja. U njoj je bilo sakupljeno više eksponata u vezi sa Kremnom i Tarabićima. U brvnari, kao jedan od najzanimljivijih eksponata bila je izložena tzv. „Kosmička kugla“. Po predanju, to je jedan primerak od više miliona takvog kamenja koje je nekad davno zasulo Zemlju iz svemira. Kamen bi navodno trebalo da zrači energijom koja kod ljudi izaziva vidovitost.

 

Naravno, ne dolaze turisti u Kremna samo zbog proročanstva. Sve je više onih koji žele danima da uživaju u lepotama sela, blagodetima prirode, gostoprimstvu domaćina. Ostala je priča da su još Nemanjići ovde imali svoje kuće za odmor i preko celog leta boravili, da je turskim agama i begovima pravi merak bio doći sred Kremanskog polja, da su još pre Zlatibora Kremna privlačila prve turiste, sve do 20. veka bila glavno turističko mesto zapadne Srbije.

 

Kremna na mapi:

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading