Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Gospojinske poklade, poslednji dan pred početak Gospojinskog posta, koji se smatra jednim od najstrožih

Velikogospojinski post uvek počinje na Svete mučenike Makaveje 14. avgusta i traje dve nedelje.
Reč je o jednom od najstrožih postova, a obeležava se u znak sećanja na smrt Bogorodice, i dan kada se uspela na nebo 28. avgusta. Taj dan se u narodu naziva Velika Gospojina, a poznat je kao praznik majki i dece.
Ovo je jedan od najvećih hrišćanskih praznika.
Za hrišćane post nije samo uzdržavanje od masne i mrsne hrane, već ima prvenstveno duhovnu dimenziju i ogleda se u uzdržavanju od rđavih misli, reči i dela, te pojačanju molitava i činjenju dobročinstva
Post je uveo Isus Hrist, koji je 40 dana i noći postio u pustinji, nakon čega je izašao kao pobednik nad iskušenjima koja mu je postavio Sotona. U kalendaru Srpske pravoslavne crkve, osim jednodnevnih, postoje i višednevni postovi, a to su, uz Velikogospojinski, još i Veliki ili Časni post, Božićni i Petrovski.
Zdravica na ovaj dan kaže. "Oprosti, ulazimo u post kao u more", a prisutni odgovaraju "Neka je od boga oprošteno, oprosti i ti meni".
Gospojinski post je najkraci od cetiri velika godišnja posta, traje 15 dana, od 14. avgusta do 28, ali je stroži od Božicnog i Apostolskog.
Sve vreme se posti na vodi, osim nedeljom kada su dozvoljeni ulje i vino.

Najtužniju pesmu ikada napisanu u Jugoslaviji, Tito je strogo zabranio: Zbog mučnih reči uz nju su ljudi sebi oduzimali život
Autor numere je Dragiša Nedović koji je ostavio značajan trag u muzičkoj istoriji bivše Jugoslavije i brojne hitove

Kakva sudbinu čeka osobe rođene na Vaskrs? Prema starom verovanju Bog im je dao važan zadatak, ako bi krenuli lošim putem, na sebe bi navlačili gnev Gospoda
Naši stari su verovali da osobe koje su rođene na Vaskrs imaju velike šanse da u budućnosti postanu poznate i uticajne ličnosti koje će pratiti dobar glas!

Čistina bez gljiva: Znak svetog mesta u šumi?
Zašto narod veruje da postoje mesta u šumi gde ni pečurka ne sme da nikne – i zašto tamo niko ne seče drvo

Legenda koju zna samo jedno selo: Vila iz jasenove šupljine i zakleti konopac
U selu Trnavci na padinama Zlatara, i danas se šapuće priča o vili koja traži obećanje – i čuva ga koncem vezanim za drvo

Duhovnik otkrio ko ne sme nikad da se pričesti, jer mu to ne ide na spasenje, već na osudu: Patrijar Pavle smatrao da nesrećni ljudi ovako mogu naći pravi put
Čuvajmo se od neljudi, ali se još više čuvajmo da i mi ne postanemo neljudi. Kada bih bio poslednji Srbin, pristao bih da nestanem, a da ne bude zločina", rekao je čuveni patrijarh Pavle.
Komentari(0)