Prepodobna mati Angelina: onih koje stradaju, žrtvuju se i pate, ali ne odustaju od dobrote i pokušaja da za svoju porodicu učine najbolje

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Prepodobnu mati Angelinu, ćerku Đorđa Arijanita Komnina, srednjovekovnog gospodara oblasti Konjuha i Škumbe, i supruge Stefana Brankovića, sina srpskog despota Đurđa Brankovića.
Angelina se smatra zaštitnicom siromašnih i ugnjetavanih, a kroz ceo život, ali i svoje nasleđe, prenosila je poruku da je fizičko siromaštvo nevažno sve dok je srce ispunjeno. Od materijalne je mnogo opasnija duhovna beda, glasi pouka iz njenog života.
Kroz celu službu Angelina se oslovljava kao mati, prepodobna, preblažena, prisnoblažena, dostoblažena i blažena. Iskazane su i njene hrišćanske vrline - čistota podvižničkog života, bezgranično milosrđe, strpljivost i mudrost, odanost supruge i požrtvovanost majke.
Možda vas zanima:

Danas je letnji Aranđelovdan: Dan za nove početke, a veruje se da devojke nikako ne smeju ovo da rade
Srpska pravoslavna crkva liturgijski obeležava Svetog arhangela Gavrila, slavi ga kao blagovesnika koji je najavljivao sve značajne događaje u hrišćanstvu. Današnji praznik ustanovljen je na Svetoj Gori u devetom veku povodom javljanja arhangela Gavrila u keliji kod Kareje, gde je prstom na kamenu ispisao pesmu Bogorodici.

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.
Svetovno ime Prepodobne mati Angeline bilo je Angelina Branković. Bila je izuzetno obrazovana žena koja je imala jednu od najvećih biblioteka na ovim prostorima. I danas se njeni ostaci mogu videti u manastiru Krušedol. Angelina se 1460. godine udala za slepog Stefana Brankovića, izgnanog srpskog despota, sa kojim je podelila sve nevolje koje su ga snašle u kasnijem životu, kako u Srbiji, tako i u Albaniji i Italiji. Sa njim je imala dva sina, Maksima i Jovana i ćerku Maru koje je vaspitavala u hrišćanskom duhu.
Nakon muževljeve smrti se zamonašila i krenula je da se bavi milosrdnim delima zbog čega ju je narod prozvao "majka Angelina". Nadživela je i supruga i troje dece, a uprkos oskudici sa kojom se borila tri puta je prenosila muževljeve mošti, a dva puta i mošti sina.
Molitva Prepodobnoj Angelini
"O, prepodobna Angelina, majko naša dobra i milostiva, pomozi nam, deci tvojoj neposlušnoj. Ti si, majko naša dobra, težak život na Zemlji imala, ali si Božijom pomoći sve bitke hrabro izvojevala i u svetlost Carstva Nebeskog radosno se dušom nastanila. Iz tvoga doma Crkva Hristova je pozlaćena i ukrašena tvojim svetim suprugom Stefanom, i sinovima svetim Jovanom i Maksimom. Ti si imala i neizmerno veliko i sastradalno srce prema svima koji behu u nevolji. Zato te je pobožni Srbski narod i nazvao najlepšom rečju koju Bog dade - majka. Jer ti si majka svih nas, Srbčića tvojih, koji, iako smo grešni i pregrešni, ipak tebe volimo i poštujemo i tebi se za pomoć obraćamo. A koja majka ne voli svoju decu, čak i najveće grehe kada učine. Ona ih kao mudra kara, ali ne prestaje da ih voli. Zato nas i ti, dobra naša majko, pokaraj sa Nebesa, pokaraj nas šibom Božijom, ali i ljubav nam tvoju ne uskraćuj. Rukom pravde Božije nas opominji, a rukom ljubavi nas krepi i vraćaj sa puta nepravde, na put istine i dobra.
Molimo te, majko dobra, da nam molitvama tvojim Gospodu podariš svaki blagoslov s Neba: bolesnima zdravlje, nemoćnima snagu, očajnima nadu, gladnima hleba nasušnog, bezdetnima decu, prognanima dom i utehu, i svima koji te za nešto mole, podaj po velikoj milosti tvojoj, onoliko koliko im treba. Ali nam još više podari, mati naša dobra, blaga Nebeskih kojima se duša čisti, koja nas ukrepljuju u ispunjavanju zapovesti Božijih, koja nas vode ka dobru, i odvode od svakoga zla. Jer ako ne pobegnemo od zla u ovome svetu, kako ćemo pobeći u onom, ako se ne očistimo od prljavštine ovde, kako ćemo tamo, gde se samo gleda šta smo poneli odavde.
Pomozi nam da umremo za ovaj svet, kao što si i ti za svet bila umrla, želevši blago nepropadljivo i večno. Neka i naše blago bude na Nebu, kako bi nam i srce bilo na Nebu, a ne ovde gde sve truli i nestaje, gde lopov krade i moljac i rđa nagriza. Jer ako sve svoje snage utrošimo za blaga ovoga sveta, za samo šaku zemaljske prašine, koju sa sobom ionako poneti nećemo, onda nam ni ti nećeš moći pomoći, majko naša dobra. Ali, ako se bar malo potrudimo, bar malo zavapimo Gospodu preko tebe, NJegove neveste Nebeske, onda će nam i tvoja pomoć izliti nebrojeno mnogo blaga Nebeskih, koja će nas osnažiti da sa uskog puta spasenja ne skrećemo, makar nas i stotine smrti na njemu čekalo.
Jeste da je duša naša sva od greha pocepana i jadna, ali je Milostivi Bog i lek pripremio - pokajanje. Neka se i u nama rodi bar deo onog istinskog pokajanja koje si i ti Gospodu prinela, majka naša sveta. Neka tvoje tople suze koje svakodnevno liješ za rod Srbski, ožive ono Božansko u nama, kako bi shvatili da smo Bogu dužni mnogo, mnogo, ali da će nam On taj dug lako oprostiti, samo ako Ga iskreno i sa suzama zamolimo za oproštaj.
Zato se sažali na nas, majčice naša Angelina, krušedolska sveta igumanijo, i pomozi nam da se spasemo od svakoga zla, kako bi jednog dana, tvojim molitvama Gospodu, došli u pokoj Carstva Nebeskog, gde svi blagodarno proslavljaju Svetu Jednosušnu i Nerazdeljivu Trojicu, Oca i Sina i Svetoga Duha, i sada i uvek i u vekove vekova. Amin."

Prijavila se u vojsku kao muškarac: Neispričana priča o Milunki Savić, heroini Balkana
Najodlikovanija žena ratnik u istoriji, čija se hrabrost prepričava, ali čiji život i dalje krije nepoznate strane.

Ko je u stvari bila Kosovka devojka? Svaki Srbin zna za nju, ali niko ne zna priču koja stoji iza ovog remek-dela
Kosovka devojka je opevana kao mlada žena koja posle boja na Kosovu luta po bojnom polju, u potrazi za svojim verenikom.

OVO SU NAJSTARIJA SRPSKA PREZIMENA: Potiču iz 11. veka i svako ima posebno MOĆNO značenje!
Radogostić, Zarubica, Trzin, Hreljić, Zaklan, Bujak, samo su neka od najstarijih srpskih prezimena. Većina njih se pominje u pisanim istorijskim izvorima iz 13, 14. veka, poput Dečanske hrisovulje (darovnice) kojom je Stefan Dečanski deo svojih poseda poklonio istoimenom manastiru.

SPLETKAROŠ, PUSTOLOV I DRŽAVNIK: Njegov ŽIVOT bio je poput FILMA! Znate li ko je bio Milivoje Petrović Blaznavac?
Na putu ka vrhu nije prezao ni od čega: bio je zaverenik, ađutant, prevarant, student hemije, gradonačelnik, pukovnik, upravnik topolivnice, vođa našeg prvog državnog udara i konačno... gospodar

IZNENADIĆE VAS PREVOD! Ceo svet peva “KALJINKU”, ali većina ne zna o čemu zapravo GOVORI OVA RUSKA PESMA
Ruske pesme imaju zavidan broj obožavalaca u Srbiji, a "Kaljinka" je, uz "Kaćušu", svakako jedna od najpopularnijih. Ipak, iako svi znaju njene reči ili makar melodiju, mnogima je nepoznato o čemu zapravo pesma govori.
Komentari(0)