KOLIKO DANA TREBA DA SE SLAVI SLAVA? Srbi su saglasni da je OVO pravilo NAJVAŽNIJE i da svako mora da ga ispoštuje
Krsna slava je glavna odlika srpskog Pravoslavlja za koju ne zna ostali hrišćanski svet
Sveti Sava je mnogobožačke kumire i idole zamenio velikom svetiteljima Crkve Hristove, pa je tako svaki dom dobio zaštitnika kojeg porodično obeležavamo kao krsnu slavu.
Prema crkvenom kanonu slavu čine slavski hleb, koljivo, sveža od čistog voska, crno vino simbol Hristove krvi, malo ulja i kandilo.
Običaji nalažu da se slava slavi 3 dana: dan uoči slave se koristi za "dizanje slave" i već od 17h se pali kandilo i sveća, a domaćin čeka prve goste. Glavni dan slave se lomi krsni hleb, da bi se treći dan slave ili na okrilje dočekivali oni gosti koji nisu stigli da dođu tokom prva dva dana.
Možda vas zanima:
Niko ne zna kako se pravilno čestita slava, svi prave istu grešku: Ovako pozdravite domaćina po starim srpskim običajima
Mnogi običaji naših predaka pali su u zaborav, te mlađe generacije ni ne znaju kako se pre čestitala slava.
DA LI CRKVA DOZVOLJAVA DA SE SLAVI SLAVA U KAFANI? Ova praksa sve je češća MEĐU SRBIMA, ali mnogi ne znaju ISTINU!
Usled nedostatka vremena i prostora u gradovima se neretko dešava da domaćini slavu obeležavaju u kafani ili restoranu
Možda vas zanima:
Niko ne zna kako se pravilno čestita slava, svi prave istu grešku: Ovako pozdravite domaćina po starim srpskim običajima
Mnogi običaji naših predaka pali su u zaborav, te mlađe generacije ni ne znaju kako se pre čestitala slava.
DA LI CRKVA DOZVOLJAVA DA SE SLAVI SLAVA U KAFANI? Ova praksa sve je češća MEĐU SRBIMA, ali mnogi ne znaju ISTINU!
Usled nedostatka vremena i prostora u gradovima se neretko dešava da domaćini slavu obeležavaju u kafani ili restoranu
Možda vas zanima:
Niko ne zna kako se pravilno čestita slava, svi prave istu grešku: Ovako pozdravite domaćina po starim srpskim običajima
Mnogi običaji naših predaka pali su u zaborav, te mlađe generacije ni ne znaju kako se pre čestitala slava.
DA LI CRKVA DOZVOLJAVA DA SE SLAVI SLAVA U KAFANI? Ova praksa sve je češća MEĐU SRBIMA, ali mnogi ne znaju ISTINU!
Usled nedostatka vremena i prostora u gradovima se neretko dešava da domaćini slavu obeležavaju u kafani ili restoranu
Međutim, kao i svi, pa i ovaj običaj je prilagođen novom vremenu. Zbog toga smo pitali Srbe koliko dana slave slavu? Evo šta su nam rekli:
"Obožavam slavu i sve vezanu za nju. To se kod nas produži na tri do četiri dana, ali sve je svečano i lepo."
"Samo kada bi se slavilo kako treba, ali većina slavi sa što više hrane i piča, a ono najvažnije slavski kolač, žito i sveća nije na stolu."
Većina je priznala da slave slavu jedan dan, s tim što goste pozovu na ručak u određeno vreme.
"Slavi se onoliko koliko ko ima para. Neko tri dana, neko dva ili jedan."
"Prvi dan slavim sa porodicom, drugi dan zovnem komšije na kafu i to je to," priznaju mnogi. Dok je većina složna da je glavno druženje, pa vole kada se slava prolongira i na tri ili četiri dana.
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Komentari(0)