Čačak / Lučani - Na jednom od vrhova planine Jelice iznad Čačka, u ataru dragačevskog sela Grab, već stolećima nemilosrdnom zubu vremena, nadmoćnim silama prirode i ljudskom nemaru, odoleva utvrda Gradina. Uzdižući se na planinskom vrhu već zaboravljenog naselja Jeljen, ova legendama obavijena utvrda i dan-danas čuva predanje da je tu „grad gradila prokleta Jerina“, žena Đurđa Brankovića. Prvi iskop na ovom arheološkm nalazištu urađen je pre tačno 40 godina.
- Gradina na Jelici je je jedan od najstarijih poznatih arheoloških lokaliteta u Srbiji. Prva arheološka istraživanja su usledila 1984. godine pod rukovodstvom prof. dr Mihaila Milinkovića. I za tih 40 godina otkriven je znatan broj različitih građevina, među njima i pet crkava. Otkriveni su bedemi tog naselja koje mi smatramo gradom. Dakle, negde u trećoj deceniji VI veka nastalo je ovo naselje”, rekao je za RINU Vujadin Vujadinović, arheolog.
Ovaj arheološki lokalitet nalazi se na 846 metara nadmorske visine i sa njega sa pruža veličanstven pogled na čitav Čačak. Prostire se na površini od 20 hektara, a u spomeničkom smislu najbogatije ostatke predstavljaju otkriveni bedemi, crkve i kuće iz vremena rane Vizantije.
- Život na Gradini počinje još u duboko u praistoriji u bakarnom i bronzanom dobu da bi najveći obim to naselje, odnosno taj grad zauzeo u VI veku za vreme za vreme cara Justinijana. Oni su se u to vreme naseljavali u višim predelima, jer već od sredine III veka polako dolazi i do naseljavanja tih germanskih plemena, odnosno, Huna sa severa koji plačkaju po celom Balkanu. Život zamire negde sredinom V veka, da bi se obnovio već u VI”, objasnio je arheolog Vujadinović.
Možda vas zanima:
Ime dobila po tragičnoj sudbini srpske devojke: Ova planina u Srbiji proglašena za predeo izuzetnih odlika
U podnožju planine nalazi se i velika svetinja manastir Stjenik
Napustili grad, kupili imanje na selu i preselili se: Danijela i Nikola podno planine Jelice napravili svoj mali raj i pokrenuli sjajan biznis
Gosti sada stižu iz svih krajeva Srbije po mir i po zdavlje
Možda vas zanima:
Ime dobila po tragičnoj sudbini srpske devojke: Ova planina u Srbiji proglašena za predeo izuzetnih odlika
U podnožju planine nalazi se i velika svetinja manastir Stjenik
Napustili grad, kupili imanje na selu i preselili se: Danijela i Nikola podno planine Jelice napravili svoj mali raj i pokrenuli sjajan biznis
Gosti sada stižu iz svih krajeva Srbije po mir i po zdavlje
Možda vas zanima:
Ime dobila po tragičnoj sudbini srpske devojke: Ova planina u Srbiji proglašena za predeo izuzetnih odlika
U podnožju planine nalazi se i velika svetinja manastir Stjenik
Napustili grad, kupili imanje na selu i preselili se: Danijela i Nikola podno planine Jelice napravili svoj mali raj i pokrenuli sjajan biznis
Gosti sada stižu iz svih krajeva Srbije po mir i po zdavlje
Arheološki lokalitet „Gradina” na Jelici zauzima prostor od nekih 20 hektara, to je širi pojas zaštite lokaliteta. Legenda kaže da kad je Gradina završena, da je tu vrlo često pristizalo po sedam mazgi natovartenih silnim blagom koje se unosilo u veliki lagum, a kasnije zaključavalo sa dva ključa. Priča o velikom blagu Proklete Jerine počinje da bledi kada su arheolozi započeli sistematsko proučavanje utvrde na Gradini, jer je otkriveno da je ona mnogo starija od doba vladavine Đurđa Brankovića i Proklete Jerine i da je postojala još u doba vizantijskog cara Justinijana
Izvor/Rina
Urezano u prag: Zašto su Srbi nekada svoje ime urezivali na kući
U selima zapadne i južne Srbije, na starim drvenim kućama i danas se mogu videti urezana imena, godine i poneki krstić iznad vrata. Neki misle da su to samo oznake starih majstora ili dekorativni detalji, ali zapravo se iza tih tragova krije ozbiljan običaj i snažna poruka domaćina.
Običaj „nošenja noći“: Zašto su naši stari decu nosili preko praga kad padne mrak
Kad dete plače noću, budi se u isto vreme ili gleda „u ćošak“, narod je znao: noć mu je „ušla u dušu“. Zato su ga nosili tri puta preko praga – da ga vrate iz senke
Tri dana pred Mitrovdan: Verovalo se da tada duhovi obilaze domove i gledaju ko ih pamti
Uoči praznika Svetog Dimitrija, narod je ćutao, palio sveće i nije otvarao vrata posle mraka – jer se verovalo da mrtvi još jednom dolaze pred kuću
Vekovni prsten na prstu mrtvog: Zašto se pokojnici sahranjuju sa burmom i šta se dešava ako se skine
U srpskoj tradiciji, burma nije samo znak braka – već veza između duša. Zato se i posle smrti ostavlja na ruci, da pokojnik zna kome pripada – i da ne zaboravi put ka miru
Srbi na grob za Zadušnice prostiru stolnjake kao da je slava: Sveštenik otkrio koji je stav Srpske pravoslavne crkve o bizarnom običaju
U mnogim sredinama u Srbiji na groblje se za Zadušnice pored sveća iznosi i mnogo hrane.
Komentari(0)