Šokantni detalji o životu Nikole Tesle otkrivaju njegovo pravo ime.
Pre gotovo 167 godina, rođen je Nikola Tesla. Preminuo je u svojoj 87. godini, a jedini je Srbin po kome je nazvana jedna međunarodna jedinica mere, jedinica mere za gustinu magnetnog fluksa ili jačinu magnetnog polja - tesla.
Za više od veka i po, gotovo sve priče o njemu su ispričane. Ipak, jedan deo njegove biografije mnogi ne znaju.
Jedan detalj u vezi sa Teslinim životom, koji je malo kome bio poznat pojavio se u decembru 2019. i tada se saznalo da kršteno ime našeg velikog naučnika nije Nikola.
Možda vas zanima:
Pre 138 godina Tesla osmislio izum bez kojeg danas ne možemo: Srpski genije osvetlio planetu, a sam umro u hotelu, evo šta je rekao kada je posetio Beograd
Nikola Tesla je 22. oktobra 1887 prijavio izum koji je promenio svet - višefaznu naizmeničnu struju, temelj moderne električne energije.
Prošla je pored njega, ispustila maramicu i pogledala ga spremna za flert: Priča o odnosu Nikole Tesle i slavne glumice
Prvi susret čuvenog naučnika i jedne od najlepših Evropljanki tog vremena prepričava se već duže od veka iako namera glumice da zavede Teslu nije uspela...
Možda vas zanima:
Pre 138 godina Tesla osmislio izum bez kojeg danas ne možemo: Srpski genije osvetlio planetu, a sam umro u hotelu, evo šta je rekao kada je posetio Beograd
Nikola Tesla je 22. oktobra 1887 prijavio izum koji je promenio svet - višefaznu naizmeničnu struju, temelj moderne električne energije.
Prošla je pored njega, ispustila maramicu i pogledala ga spremna za flert: Priča o odnosu Nikole Tesle i slavne glumice
Prvi susret čuvenog naučnika i jedne od najlepših Evropljanki tog vremena prepričava se već duže od veka iako namera glumice da zavede Teslu nije uspela...
Možda vas zanima:
Pre 138 godina Tesla osmislio izum bez kojeg danas ne možemo: Srpski genije osvetlio planetu, a sam umro u hotelu, evo šta je rekao kada je posetio Beograd
Nikola Tesla je 22. oktobra 1887 prijavio izum koji je promenio svet - višefaznu naizmeničnu struju, temelj moderne električne energije.
Prošla je pored njega, ispustila maramicu i pogledala ga spremna za flert: Priča o odnosu Nikole Tesle i slavne glumice
Prvi susret čuvenog naučnika i jedne od najlepših Evropljanki tog vremena prepričava se već duže od veka iako namera glumice da zavede Teslu nije uspela...
Aleksandra Ninković Tašić koja već godinama unazad sa velikim entuzijazmom čuva sećanja na velike umove srpske nauke i kulture, na Fejsbuku je objavila odlomak iz jedne knjige, u kom se tvrdi da Teslino kršteno ime nije Nikola.
Naime, tu se navodi da je pravo ime našeg velikog naučnika, zapravo, Nikolaj.
Najznačajniji Teslini pronalasci su polifazni sistem, obrtno magnetsko polje, asinhroni motor, sinhroni motor i Teslin transformator. Takođe, otkrio je jedan od načina za generisanje visokofrekventne struje, dao je značajan doprinos u prenosu i modulaciji radio-signala, a ostali su zapaženi i njegovi radovi u oblasti rendgenskih zraka.
Njegov sistem naizmeničnih struja je omogućio znatno lakši i efikasniji prenos električne energije na daljinu. Bio je ključni čovek u izgradnji prve hidrocentrale na Nijagarinim vodopadima.
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)