NIJE ODUVEK BILA SKADARSKA Da li znate kako se nekada zvala čuvena beogradska ulica?

Miloš Milenović

18:00

Kultura 0

Prvo mesto na koje pomislite kada treba da ugostite strance u Beogradu i pokažite im svu čaroliju našeg grada? SKADARLIJA, naravno!

Skadarska
Shutterstock

 

 

Kroz burnu istoriju Beograda nije bilo neobično da ulice, pa i čitavi delovi grada menjaju imena, čak i po nekoliko puta. Ipak, Skadarlija tj. Skadarska ulica - najpoznatija boemska četvrt prestonice toga je bila pošteđena, a svoj naziv je promenila samo jednom!

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Prvo mesto na koje pomislite kada treba da ugostite strance u Beogradu i pokažite im svu čaroliju našeg grada? SKADARLIJA, naravno!

Slavna boemska četvrt, sinonim za dobre restorane i kafane koje su očuvale stari duh, “svedok” bezbroj pijanih, veselih noći i “čarobni” kutak, bez pogovora predstavlja dušu prestonice u koju se svi, domaći i stranci, rado vraćaju.

Ugneždena između Dečanske i Ulice Đorđa Jovanovića, duga nepunih 600 metara, Skadarska ulica može da se pohvali boemskim stažom dugim vek i po, jer su nakon 1869. godine ovde počele da niču brojne kafane. Narodno pozorište je otvoreno u blizini, pa je velikom broju glumaca i ostalih izvođača odjednom bio potreban smeštaj u blizini. A gde su umetnici, zna se, tu je i boemija i lumperajka do noći!

Ipak, ima Skadarlija i još nečim da se pohvali. Ona je jedna od retkih ulica u Beogradu koja je svoje ime promenila samo jednom!

Ružina, a ne Skadarska?!

Skadarska Shutterstock
 

Skadarska ulica ucrtana je u plan Beograda 1854. godine. Iako je postojala još od 1720. ime je dobila 1872. i isto nosi sve do danas!

Jedini put kada se nije tako zvala bilo je za vreme austro-ugarske okupacije tokom Prvog svetskog rata. Tada joj je ime promenjeno u Ružinu ulicu, ali odmah posle oslobođenja, vraćen je stari naziv.

(Istorijski zabavnik)

Milutin Milanković

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora

Kultura

18:00

13 septembar, 2025

Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.

Marš na Drinu

Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom

Kultura

20:00

12 septembar, 2025

Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.

Komentari(0)

Loading