Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Tirsa, Levkija i Kalinika

Kada car – Dekijev naslednik Kumvrikije poče neštedice mučiti i ubijati hrišćane, stupi pred njega neustrašivi Levkije pa izobličavajući ga, reče mu: “Zašto si sam na svoju dušu zaratio, o Kumvrikije?”
Razjareni sudija naredi odmah da ga biju i muče, i najzad mačem poseku. Levkije namučeni iđaše na posečenje veselo kao na svadbu. Videći smrt hrabroga Levkija, Tirs blaženi raspali se revnošću božanskom, pa poput Levkija i on stupi pred sudiju i izobliči ga za zločine i za neverovanje u jedinog istinitog Boga. I on bi bijen i u tamnicu bačen.
Nevidljiva ruka Božja isceli ga od rana, otvori mu vrata od tamnice i izvede ga. Tirs odmah ode episkopu kesarijskom Fileju, da ga ovaj krsti. Po krštenju ponovo bi uhvaćen i mučen, no on trpljaše muke podnoseći ih kao u snu, a ne na javi. Silom molitve njegove popadaše mnogi idoli. Videvši ovo, žrec idolski Kalinik obrati se u veru Hristovu. I on i Tirs behu osuđeni na smrt. Kalinika mačem posekoše, a Tirsa metnuše u drveni sanduk, da testerom prestružu.
Možda vas zanima:

6 stvari koje svaka pravoslavna kuća treba da ima: Jedna biljka uvek treba da vam je pri ruci
Saznajte kojih 6 stvari svaka pravoslavna kuća treba da ima.

Znate li šta označava ljubičasti, a šta beli jorgovan? Svaki nosi jaku simboliku, evo kako je nastao ovaj cvet
Pravoslavci veruju da je ovo cvet ljubavi, mira, radosti i blagoslova jer cveta u vreme Uskrsa
Možda vas zanima:

6 stvari koje svaka pravoslavna kuća treba da ima: Jedna biljka uvek treba da vam je pri ruci
Saznajte kojih 6 stvari svaka pravoslavna kuća treba da ima.

Znate li šta označava ljubičasti, a šta beli jorgovan? Svaki nosi jaku simboliku, evo kako je nastao ovaj cvet
Pravoslavci veruju da je ovo cvet ljubavi, mira, radosti i blagoslova jer cveta u vreme Uskrsa
Možda vas zanima:

6 stvari koje svaka pravoslavna kuća treba da ima: Jedna biljka uvek treba da vam je pri ruci
Saznajte kojih 6 stvari svaka pravoslavna kuća treba da ima.

Znate li šta označava ljubičasti, a šta beli jorgovan? Svaki nosi jaku simboliku, evo kako je nastao ovaj cvet
Pravoslavci veruju da je ovo cvet ljubavi, mira, radosti i blagoslova jer cveta u vreme Uskrsa
No sila Božja ne dopusti ovo, te testera ne mogaše drvo ni zaparati. Tada Tirs sveti usta iz sanduka, pomoli se Bogu blagodareći mu na mukama i predade mirno duh svoj Gospodu svome. Krajem IV veka kesar Flavije postroji kod Carigrada crkvu svetom Tirsu, i u nju položi mošti njegove svete. Svetitelj se javio u viziji carici Pulheriji i preporučio joj, da sahrani mošti čerdeset mučenika do njegovih moštiju.
Molitva:
Mučenici Tvoji Gospode, u stradanju svome su primili nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobediše, a razoriše i nemoćnu drskost demona: Njihovim molitvama spasi duše naše.

ZABORAVLJENA NEMICA KOJA JE SEBE SMATRALA SRPKINJOM Priča o Babet Bahmajer koja je zbog ljubavi promenila ime i ODBILA NACISTE!
Beta Vukanović bila je profesorka beogradske Umetničke škole i jedna od osnivačica Društva srpskih umetnika, slikara i vajara "Cvijeta Zuzorić".
NEPRESUŠNA MUDROST NAŠEG NARODA! Ljudi smišljali, Vuk skupljao: Ovo su najbolje SRPSKE narodne poslovice!
Vuk Stefanović Karadžić (1787. - 1864.) bio je srpski filolog, reformator srpskog jezika, sakupljač narodnih umotvorina i pisac prvog rečnika srpskog jezika. Imao je toliki uticaj da su miu se divila i čuvena braća Grim, Vilhem i Jakob.

Pečenje hleba ispod sača u selima Homolja: Miris detinjstva koji se ne zaboravlja
U zabitim domaćinstvima istočne Srbije, hleb se i danas mesi ručno, sa sopstvenim kvascem, i peče pod užarenim sačem – kao pre sto godina

"Ruganje pokojnicima": Otac Predrag istakao 1 običaj koji Srbi praktikuju na sahrani, a zapravo nije u skladu sa crkvom
Otac Predrag Popović ukazao je na običaj koji se u mnogim krajevima Srbije poštuje, a koji nikako nije u skladu ca crkvenim učenjem i liturgijskim životom.

Uroš Predić i njegovi zapisi o srpskom selu: delo slikara koji je pisao kao hroničar
Iako je najpoznatiji kao slikar koji je oslikao lice srpskog naroda, Uroš Predić je iza sebe ostavio i pisane tragove o svakodnevici, verovanjima i običajima sela iz kojih je crpeo inspiraciju. Njegovi zapisi iz Orlovata i Banata, danas sačuvani u beleškama, pisamima i memoarima, prava su književnost u zrnima.
Komentari(0)