Ovako je nastala čuvena srpska trobojka koja se danas slavi: Miloš Obrenović "iskulirao" Turke i primakao se Rusima uzevši crvenu, plavu i belu boju za našu zastavu (FOTO)
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave obeležava se danas, po treći put, u Srbiji i Republici Srpskoj, a prvi put ove godine proslavlja se i van granica naše zemlje - u Crnoj Gori i Nemačkoj. Danas će mnogi Srbi bez obzira gde žive na svojim kućama istaći čuvenu trobojku, koja je nastala još u doba Miloša Obrenovća i to na veoma zanimljiv način.
Iako je bio nepismen znao je da pregovara i za dvadeset godina sa jako malo žrtava uspeo je da pridobije šest nahija bez ispaljenog metka. Za tri meseca ratovanja i diplomatskim pregovorima koje je vodio uspeo da pridobije kamen temeljac srpske državnosti.
Uredbama turskog hatišerifa Srbija je imala pravo da dobije i zastavu gde su elementi uzeti iz srednjeg veka. Grb je nastao sa čuvena četiri slova “S” koji je se nalazio na štitu u periodu 1830. godine, i gde se još nalaze kruna, plašt, maslinova grančica koja simbolizuje mir i grančica hrasta koja ima značenje temeljitosti i postojanosti.
rina
- Nakon turskog insistiranja da se na zastavi nađu i četiri polumeseca, Miloš je izdejstvovao da to bude neko solomonsko rešenje – šestokraka zvezda. Кasnije kada je Miloš hteo da se približi Rusima, na njegovo pitanje kakva je vaša zastava oni su odgovorili bela i plava, on je rekao ajde da se ne naljute braća Rusi mi ćemo samo okrenuti boje i time smo dobili boje današnje zastave”, kaže za RINU istoričar Aleksandar Marušić.
Možda vas zanima:
Skandal u Kragujevcu 1835: Kako je prva srpska zastava izazvala međunarodni incident
Malo ko zna da je uvođenje prve zvanične srpske zastave 1835. godine izazvalo pravi diplomatski skandal i gotovo koštalo Srbiju političke stabilnosti.
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Skandal u Kragujevcu 1835: Kako je prva srpska zastava izazvala međunarodni incident
Malo ko zna da je uvođenje prve zvanične srpske zastave 1835. godine izazvalo pravi diplomatski skandal i gotovo koštalo Srbiju političke stabilnosti.
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Skandal u Kragujevcu 1835: Kako je prva srpska zastava izazvala međunarodni incident
Malo ko zna da je uvođenje prve zvanične srpske zastave 1835. godine izazvalo pravi diplomatski skandal i gotovo koštalo Srbiju političke stabilnosti.
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Prvu narodnu zastavu propisao je Sretenjski ustav iz februara 1835. godine, kada su bili određeni zastava i grb. Ostalo je zabeleženo da je ustav pročitan i objavljen na svečan način, uz zastave i svečanu muziku, kneževu konjičku i pešačku gardu i uz prisustvo državnog vrha i poslanika, a uveče je priređen vatromet i održana pozorišna predstava.
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)