Verovatno najpoznatija slika svih vremena krije priču o osmehu naslikane žene. Vekovima umetnici i laici pokušavaju da dešifruju zašto se Đokonda tako smeši, da li je srećna ili setna.
Mona Liza ili Đokonda je čuveno remek-delo renesansnog slikara Leonarda da Vinčija, izrađena uljanom tehnikom na drvenoj ploči od topole.
Verovatno najpoznatija slika svih vremena krije priču o osmehu naslikane žene. Vekovima umetnici i laici pokušavaju da dešifruju zašto se Đokonda tako smeši, da li je srećna ili setna.
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
Možda vas zanima:
Knez Miloš i pečat koji je čuvao moć: Priča o simbolu vlasti i lukavstvu jednog vladara
U doba kada je svaka odluka nosila težinu, pečat kneza Miloša Obrenovića bio je više od voska i metala – bio je oružje politike, pregovora i kontrole.
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
Poznati biograf italijanskih umetnika Đorđo Vasari prvi je u 16. veku primetio da je model za Mona Lizu bila Lisa del Đakondo, rođena Gerardini, supruga imućnog firentinskog trgovca Frančeska del Đokonda. U svojoj knjizi Martin Kemp otkriva da je Del Đakondo bio trgovac uključen u trgovinu robljem. Kad su se 1495. godine venčali, Liza je bila petnaestogodišnja tinejdžerka, a Frančesko tridesetogodišnji udovac sa sinom. Imali su šestoro dece, tri ćerke i tri sina, a živeli su na visokoj nozi.
Najveći broj teorija o Đokondinom nedokučivom osmehu kao osnovni uzrok njenog čarobnog dejstva ističe tehniku koju je Leonardo primenio u stvaranju kompozicije slike, poznatu kao sfumato. Pomoću ove tehnike može se steći utisak razlivenosti senki, zbog čega su obrisi magličasti, te se otuda crte lica čine neprecizne.
Postoje, međutim, i drugačije hipoteze, kao što je ona koju je iznela Margaret Livingston, neurološkinja sa Harvarda, koja tvrdi da se posmatraču čini da se Đokondin osmeh naizmenično pojavljuje i nestaje zbog načina funkcionisanja ljudskog oka.
Po ovoj teoriji, kada gledamo u Đokondine oči, njena se usta nalaze u perifernom uglu našeg vidnog polja, što nam onemogućava da razlučimo detalje portreta, već smo u stanju samo da uočimo obrise lika. Ali kada pogled usmerimo na njena usta, senke se gube i odjednom nam se ukazuje potpuno drugačiji lik.
S druge strane, ekipa antropologa sa Univerziteta u Bredfordu iznela je tvrdnju za uzrok Đokondinog nerazlučivog osmeha u stvari leži u problemu sa vilicom od kojeg je patila devojka, za koju se pretpostavlja da je bila Izabela od Aragona i Kastilje, ćerka katoličkih kraljeva Ferdinanda i Izabele. Po ovoj teoriji, Da Vinči je zapravo hteo da sakrije da je devojka sa slike imala nakazne zube, pa ju je tako naslikao sa izrazom zagonetnog osmeha.
Zanimljivo u svemu je da je pre nekoliko godina jedan slikar iz Prokuplja izjavio kako je rešio misteriju Mona Lizinog osmeha.
Naime, Vladimir Novaković je nakon dugogodišnjeg istraživanja i rada otkrio zbog čega se žena, čiji se identitet ni nakon pola milenijuma ne može sa sigurnošću odrediti, tako neobjašnjivo i neodređeno smeši.
- Dugo sam radio na ovoj slici, a još duže razmišljao o Mona Lizi i njenoj tajni. Verujem da sam odgonetnuo razlog njenog misterioznog osmeha, a on se krije u njenim rukama sklopljenim na stomaku i u očiglednoj trudnoći - objasnio je Novaković.
Nije nemoguće da položaj Mona Lizinih ruku i blažen osmeh ukazuju da je ona zapravo u blagoslovenom stanju. Sa druge strane, ima i onih koji smatraju da ovaj zaključak nema previše veze sa istinom i da se pravi razlog čuvenog misterioznog osmeha nikada neće saznati.
U svakom slučaju Mona Liza ostaje svetsko blago, zaista neprocenjivo. Prema francuskom zakonu o nasleđu, ne može se kupiti niti prodati. Kao deo kolekcije Luvra, Mona Liza pripada javnosti, a po narodnom dogovoru, njihova srca pripadaju njoj.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
Tajna podzemna pećina kod Orašca: Ovde su ustanici krili barut, oružje i – odluke o sudbini Srbije
Dok su se topovi tresli i krv lila u bojevima, duboko u šumama Šumadije odvijala se jedna tiha, ali presudna borba – borba za opstanak ustanka. Malo poznata pećina kod Orašca služila je Karađorđevim ustanicima kao tajno sklonište, barutana i mesto za donošenje ključnih odluka. Ovaj skriveni kutak istorije i danas postoji, ali o njemu se retko priča.
IME STAROSLOVENSKOG POREKLA KOJE JE KRASILO MNOGE DEČAKE: Danas ga sve ređe čujemo, a ima PRELEPO ZNAČENJE
Takođe se smatra da je ovo ime nastalo od imena Milovan i Milosa
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Komentari(0)