NEKADA SU BILA JAKO POPULARNA Spisak zaboravljenih srpskih imena koja su nosili junaci, naučnici, pisci...
Činjenica je da je jezik živa tvorevina svakog naroda i da se stalno menja. Neke reči ulaze u upotrebu, druge izlaze, a ima i onih koje posle nekog vremena postanu potpuno zaboravljene. Slično je i sa imenima.
Postoji čitav niz različitih imena koja su danas popularna, od onih tradicionalnih, lepih i dobro poznatih, pa sve do ovih modernih, kratkih i neobičnih.
Činjenica je da je jezik živa tvorevina svakog naroda i da se stalno menja. Neke reči ulaze u upotrebu, druge izlaze, a ima i onih koje posle nekog vremena postanu potpuno zaboravljene. Slično je i sa imenima.
Možda vas zanima:
POSTOJE NEHRIŠĆANSKA IMENA U SRBIJI Mnogi ih daju deci, a ne znaju da se smatraju nepravoslavnim
Ako ste u opštini, po rođenju zavedeni pod imenom kog nema u crkvenim knjigama, tada vam na krštenju daju neko ime koje postoji u knjigama i obično predstavlja nekog sveca.
KAKO SU RODITELJI DAVALI DECI IMENA U JUGOSLAVIJI? Otkud strana imena u Srbiji i zašto je nekada bilo moderno davati deci imena kao što su Mišel, Ketrin, Žaklina...
Danas se sećamo davne 1981. godine i kakva su imena deca dobijala u Jugoslaviji.
Možda vas zanima:
POSTOJE NEHRIŠĆANSKA IMENA U SRBIJI Mnogi ih daju deci, a ne znaju da se smatraju nepravoslavnim
Ako ste u opštini, po rođenju zavedeni pod imenom kog nema u crkvenim knjigama, tada vam na krštenju daju neko ime koje postoji u knjigama i obično predstavlja nekog sveca.
KAKO SU RODITELJI DAVALI DECI IMENA U JUGOSLAVIJI? Otkud strana imena u Srbiji i zašto je nekada bilo moderno davati deci imena kao što su Mišel, Ketrin, Žaklina...
Danas se sećamo davne 1981. godine i kakva su imena deca dobijala u Jugoslaviji.
Možda vas zanima:
POSTOJE NEHRIŠĆANSKA IMENA U SRBIJI Mnogi ih daju deci, a ne znaju da se smatraju nepravoslavnim
Ako ste u opštini, po rođenju zavedeni pod imenom kog nema u crkvenim knjigama, tada vam na krštenju daju neko ime koje postoji u knjigama i obično predstavlja nekog sveca.
KAKO SU RODITELJI DAVALI DECI IMENA U JUGOSLAVIJI? Otkud strana imena u Srbiji i zašto je nekada bilo moderno davati deci imena kao što su Mišel, Ketrin, Žaklina...
Danas se sećamo davne 1981. godine i kakva su imena deca dobijala u Jugoslaviji.
Zato vam predstavljamo spisak od 15 predivnih muških imena koja su bila česta kod Srba, a koja su danas ili potpuno izašla iz upotrebe ili se jako retko mogu čuti:
ARSENIJE – ima značenje muževan
VELIZAR – strela, koplje
GAVRILO – snažan, jak, moćan čovek
DOSITEJ – onaj koji obožava Boga
ĐURAĐ – zemljoradnik
ZAVIDA - zaštitni ime, dete kome mogu samo da zavide
IVANIŠ - izvedeno od imena Ivan, ali i varijanta imena Jovan
JOAKIM – Bog je postavio
LJUBIVOJE – rođen iz ljubavi
MOMČILO - lep, stasit momak, momčina
NEVEN – poput cveta nevena
NJEGOSLAV, NJEGOMIR, NJEGOVAN – onaj koji čuva mir
SRDAN – sluga
TANASIJE – besmrtan
CVJETIN – lep poput cveta
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
"Teško očevima ženske dece kad pomisle šta su sve radili tuđoj ženskoj deci": Od Duška se moglo učiti o roditeljstvu
Ako rešite sve probleme svoje dece, ona neće imati drugih problema sem vas
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Komentari(0)