DANAS SLAVIMO VELIKOG SVETITELJA KOJI JE UČINIO ČUDO Jednu stvar bi trebalo uraditi za dobro zdravlje
Bio je kapetan, starešina vojnika koji su prisustvali raspeću Isusa Hrista na Golgoti, o čemu svedoče jevanđelisti Matej, Marko i Luka. Kao živi svedok Hristovog vaskrsenja, obratio je mnoge neznabošce u istinitu veru.
Sveti mučenik Longin, je bio prvi oficir koji je, posle Hristovog stradanja, skinuo vojnu uniformu i udaljio se od sveta radi Hrista. Bio je kapetan, starešina vojnika koji su prisustvali raspeću Isusa Hrista na Golgoti, o čemu svedoče jevanđelisti Matej, Marko i Luka. Kao živi svedok Hristovog vaskrsenja, obratio je mnoge neznabošce u istinitu veru.
Verovanja vezana za ovaj praznik
Možda vas zanima:
DANAS SLAVIMO PRENOS MOŠTIJU SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG Ako uradite jednu stvar sve će vam u životu ići lakše
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju dan posvećen prenosu moštiju Svetog Jovana Zlatoustog
TRAJE UKUPNO 48 DANA Uskoro počinje najduži i najstruži post
Na kraj ovog posta, nadovezuje se post Strasne sedmice, tako da je ukupno vreme trajanja posnog perioda 48 dana. Njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog – Vaskrs.
Možda vas zanima:
DANAS SLAVIMO PRENOS MOŠTIJU SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG Ako uradite jednu stvar sve će vam u životu ići lakše
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju dan posvećen prenosu moštiju Svetog Jovana Zlatoustog
TRAJE UKUPNO 48 DANA Uskoro počinje najduži i najstruži post
Na kraj ovog posta, nadovezuje se post Strasne sedmice, tako da je ukupno vreme trajanja posnog perioda 48 dana. Njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog – Vaskrs.
Možda vas zanima:
DANAS SLAVIMO PRENOS MOŠTIJU SVETOG JOVANA ZLATOUSTOG Ako uradite jednu stvar sve će vam u životu ići lakše
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju dan posvećen prenosu moštiju Svetog Jovana Zlatoustog
TRAJE UKUPNO 48 DANA Uskoro počinje najduži i najstruži post
Na kraj ovog posta, nadovezuje se post Strasne sedmice, tako da je ukupno vreme trajanja posnog perioda 48 dana. Njegov osnovni zadatak jeste da nas telesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog – Vaskrs.
Svi vernici bi danas trebalo da odu u crkvu, da se pomole i upalite sveću za zdravlje svih ljudi, a na putu ka kući, valjalo bi pomoći prvoj osobi koju sretnu.
Predanje kaže da će u tom slučaju ovaj svetitelj zauzvrat ispuniti molitve i podariti zdravlje i blagostanje.
Podario vid oslepeloj udovici i priredio joj čudo
Posle mnogo vremena od Longinove smrti, kako je zapisao njegov životopisac, u Kapadokiji je oslepela jedna udovica. Pošto joj lekari nisu mogli da pomognu, pošla je sa sinom u Jerusalim da se pokloni svetinjama. Tek što su stigli, njen sin se iznenada razboleo i umro.
Shutterstock
U toj velikoj žalosti javio joj se Sv. Longin i utešio ju je obećanjem da će joj povratiti vid i pokazati joj sina u nebeskoj slavi. Svetitelj ju je uputio iza gradskih zidina, na smetlište, da tamo otkopa njegovu glavu. Čeprkajući po smetlištu, udovica je u jednom trenutku dotakla glavu svetog mučenika i odmah progledala. Ispunjena radošću, uzela je svetiteljevu glavu, oprala je, okadila i stavila u svoj stan kao najveću dragocenost.
Kakva je sudbina zadesila Longina?
Bio je, starešina vojnika, odnosno straže koja je čuvala Hristov grob. Kad su jevrejske starešine saznale za Hristovo vaskrsenje, potplaćivali su vojnike da pronose lažnu vest – da Hristos nije vaskrsao nego da su ga ukrali njegovi učenici. Pokušali su da potplate i Longina, ali on na to nije pristao.
Jevrejske starešine su tada hteli da ga ubiju, ali on je saznao za to i zajedno sa dva svoja druga, skinuo je svoj vojnički pojas, otišao kod apostola i krstio se, a zatim je tajno napustio Jerusalim i preselio se u Kapadokiju.
Tamo se predao postu i molitvi. Potom se udaljio u selo na imanje svoga oca, ali ni tamo ga nisu ostavili na miru. Saznavši gde se Longin nalazi, Pilat je poslao vojnike da ga poseku, ali svetitelj je to provideo duhom.
Pexels
Izašao je u susret svojim dželatima i svratio ih u svoj dom ne kazujući im ko je. Dobro ugošćeni vojnici legli su da spavaju, a Sveti Longin molio se celu tu noć, pripremajući se za smrt. Ujutru je doveo i ona dva svoja druga, obukao se u bele pogrebne haljine, poučio svoje ukućane i pokazao im mesto na jednom brdašcu, gde će ga sahraniti.
Tada se javio vojnicima i kazao im da je on Longin, koga oni traže. Vojnici su se zbunili i zastideli, i nisu ni mislili da da ga poseku, no svetitelj je od njih zahtevao da ispune zapovest svog starešine. Tada su posečeni i Longin i dva njegova druga. Longinovu glavu vojnici su odneli Pilatu, a ovaj ju je predao Jevrejima koji su je zakopali u đubre van grada.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
Komentari(0)