Prvi predsednik akademije, bio je naš najpozntiji botaničar Josif Pančić, dok je za sekretara izabran Jovan Žujović. Šesnaest članova bilo je podeljeno u četiri odeljenja i svako odeljenje je dobilo po četiri redovna člana, pa smo tako imali akademiju prirodnih nauka, filozofskih nauka, društvenih i akademiju umetnosti.
Šesnaest članova koji su činili ta četiri odeljenja bili su:
Dimitrije Neđić, matematičar, profesor i rektor Velike škole.
Josif Pančić, lekar i botaničar.
Jovan Žujović, geolog, profesor i prvi predsednik Srpskog geološkog društva.
Ljubomir Klerić, matematičar, profesor mehanike, ministar prosvete i privrede Srbije.
Stojan Novaković, političar, predsednik vlade Srbije, diplomata, filolog i istoričar književnosti.
Milan Kujundžić Aberdar, filozof i političar.
Svetislav Vulović, književni i pozorišni kritičar.
Svetomir Nikolajević, pisac, političar, profesor, premijer Srbije.
Čedomilj Mijatović, ekonomista, književnik, istoričar, političar, diplomata, ministar finansija i ministar inostranih poslova Srbije.
Milan Ð. Milićević, član Srpskog učenog društva, Akademije nauka u Petrogradu, predsednik Srpskog arheološkog društva i jedan od osnivača Srpske književne zadruge.
Ljubomir Kovačević, istoričar i političar, jedan od začetnika kritičke istoriografije u srpskoj nauci.
Panta Srećković, istoričar.
Ljubomir Nenadović, književnik, diplomata i ministar prosvete.
Matija Ban, profesor Liceja, političar i diplomata
Mihailo Valtrović, profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, osnivač i prvi predsednik Srpskog arheološkog društva.
Davorin Jenko, kompozitor i dirigent.
Akademija je ustanovljena zakonom pod nazivom "Osnovni zakon Kraljevsko-srpske akademije", koji je skupština izglasala, a kralj Milan obnarodovao u Nišu 1886. godine. Zakonom je bilo uređeno da prve akademike bira kralj, a da zatim akademici dalje sami biraju nove članove. Osnovni zadatak ove ustanove bio je „da nauku obrađuje i unapređuje, da postavlja i održava zdrave osnove naučnome sudu, da obelodanjuje i izaziva istraživanja naučna u prirodi, društvu i istorijskim spomenicima, da potpomaže udomaćivanje i razvitak viših umetnosti, da udruženom snagom za napredak prosvete izvršava ono, za šta je posebna snaga nedovoljna".
Preteča Srpske akademije nauka i svi dosadašnji predsednici
Pod imenom Srpska kraljevska akademija, ona radi sve do 30. juna 1947. godine, kada je promenila ime u Srpska akademija nauka. Kako je promenjeno državno uređenje, tako je i akademija dobila novo ime Srpska akademija nauka. Po novom zakonu, umesto dotadašnje četiri stručne akademije uspostavljaju se šest odeljenja. Mnoga značajna imena su ostavila trag u ovoj ustanovi, ali sigurno da će posebno ostati upamćeni njeni predsednici.
1887-1888 Josif Pančić
1888-1889 Čedomilj Mijatović
1892-1895 Dimitrije Nešic
1896-1899 Milan Ð. Milićević
1899 Jovan Ristić
1899-1900 Sima Lozanić
1900-1903 Jovan Mišković
1903-1906 Sima Lozanić
1906-1915 Stojan Novaković
1915-1921 Jovan Žujović
1921-1927 Jovan Cvijić
1928-1931 Slobodan Jovanović
1931-1937 Bogdan Gavrilović
1937-1960 Aleksandar Belić
1960-1965 Ilija Ðuričić
1965-1971 Velibor Gligorić
1971-1981 Pavle Savić
1981-1994 Dušan Kanazir
1994-1998 Aleksandar Despić
1999-2003 Dejan Medaković
2003-2015 Nikola Hajdin
2015- Vladimir Kostić
Izvor: ekspres.net
Komentari (0)