POSTOJE DVA NAČINA: Kako pravilno postaviti ikonu na zid?

Teodora Tojagić

19:00

Kultura 0

Postavljanje ikona na zid ima svoja pravila.

uskrs
Shutterstock

Reč ikona je izvorna grčka reč i znači - slika, portret. Uzeto šire, to može biti slika nereligiozne sadržine; međutim, uzeto uže to jeslika isključivo religioznog značenja.

Kod ikone razlikujemo dva bitna činioca: arhetip (prvolik) i tip (lik). Arhetip je ona ličnost koju slika prikazuje (Sveti Nikolaj, Sveti Georgije i dr.), a tip je njegov prikaz na slici, sama slika. Dakle, ikona je sredstvo za komunikaciju između onoga ko joj pristupa i onoga ko je na njoj naslikan, izobražen. Svakako, ikona nije u potpunosti slična prvoliku, to jest onome koje naslikan, jer drugo je ikona, a drugo onaj koji je naslikan, tako da se vidi među njima razlika, pošto to dvoje nije jedno i isto.

Na primer: čovekova slika (ikona), izražava crte tela, ne poseduje duševne sile, jer niti živi, niti misli, niti govori, niti oseća, niti pokreće udove. Pa i sin koji je prirodna slika (ikona) oca, ima nešto drugačije u odnosu na njega: on je sin, a ne otac.”

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Postavljanje ikona

Postavljanje pravoslavnih ikona u stanu ili kući treba da bude na istočnom zidu počasne, glavne prostorije.

Međutim, pošto se ni stambene zgrade, a ni porodične kuće, ne orjentišu kao Pravoslavni hramovi (istok-zapad), često nije moguće da istočni zid bude prazan, da bi se na njemu postavile ikone. Ponekad su na toj strani prozori, vrata, ili neki deo nameštaja. U tom slučaju ikone treba postaviti na zid na kome ima slobodnog prostora, ali da ikona bude na središnjem, centralnom mestu tog zida.

Postavljanje ikona na zid ima svoja pravila. Opet se treba ugledati na hram i poštovati pravilo rasporeda ikona na ikonostasu. Na ikonostasu, u sredini se nalaze, tzv. Carska vrata (Carske dveri), na kojima je izobražena, naslikana scena Blagovesti, kada arhangel Gavril, saopštava Bogorodici radosnu vest da će roditi Spasitelja sveta. Sa leve strane Carskih dveri, nalazi se ikona Presvete Bogorodice, a sa desne strane ikona Gospoda Isusa Hrista.

Ako u vašem stambenom prostoru posedujete ikone Gospoda Isusa Hrista, Presvete Bogorodice, ikonu Krsne slave, postoje dve mogućnosti ili dva načina kako ih treba postaviti:

Prvi način: ikonu Krsne slave postaviti u sredinu, a sa leve strane ikone Krsne slave (leva strana kada gledate u ikonu) postaviti ikonu Presvete Bogorodice, sa desne strane ikonu Gospoda Isusa Hrista.

Drugi način: ikonu Gospoda Isusa Hrista treba postaviti u sredinu, levo (vaša leva strana kada gledate u ikonu) treba postaviti ikonu Presvete Bogorodice, a desno porodičnu ikonu Krsne slave.

Prvi i drugi način su ispravni, ali ako bi neko pitao, šta izabrati od ove dve mogućnosti? Opredelio bih se za prvu mogućnost, jer je ona slična rasporedu ikona na ikonostasu u hramu, u sredini na ikonostasu je ikona Blagovesti, gde su Carske dveri, a u kući je Slavska ikona, levo je ikona Bogorodice, a desno ikona Gospoda Isusa Hrista, tako je isto i u kući raspored.

Slavska ikona je u sredini ako imate više ikona svetih Božijih, a ikone ostalih Božijih ugodnika (svetitelja) staviti levo i desno od Slavske ikone.

Takođe i estetika može uticati na pravilo postavljanja ikona. Ako je, na primer, slavska ikona znatno veća (ali i znatno manja) od ikona Gospoda Isusa Hrista i Presvete Bogorodice, ona iz estetskih razloga može biti u sredini i pred njom će goreti i kandilo.

(Opanak)

Create your own user feedback survey c.id
kamenolom

Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime

Kultura

20:00

15 decembar, 2025

U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.

Manastir Lelić

"SVI VIDE 4 SLOVA, A NE VIDE KRST": Najčemerniji srpski greh

Kultura

15:00

14 decembar, 2025

Vladika Nikolaj Velimirović rođen 1881. godine, u selu Lelić nedaleko od Valjeva. NJegovi roditelji, Dragomir i Katarina imali su devetoro dece od kojih su preživela samo dvojica sinova Nikolaj i Dušan, da bi i Dušan poginuo 1914. godine, a Nikolaj se zamonašio. Postao je jedan od najcenjenijih vladika, nije štedeo reči kada hvali naš narod, ali mu nije bilo strano ni da nam uputi po koju kritiku i ukaže na greške koje pravimo.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading