Poslednja želja slavnog Popare nikad nije ostvarena: Umro je u staračkom domu, a na njegovu sahranu su došla samo dvoje glumaca
Glumac Zoran Rankić koji je veliku pažnju javnosti dobio ulogom u seriji "Srećni ljudi", ali njegova poslednja želja nikad nije ispunjena

Glumac Zoran Rankić rođen je u Derventi 1935. godine, a talenat prema glumi, poeziji i umetnosti bio je prisutan od ranog detinjstva.
Veliku pažnju privukao je ulogom čuvenog Popare u seriji "Srećni ljudi". Njegova neobična gluma nije mogla proći nezapaženo. Ali posle te uloge, malo gde smo imali priliku da ga vidimo.
Zoran je umro u 84. godini u staračkom domu u Beogradu nakon duge i teške bolesti.
Nakon njegove smrti spekulisalo da je umro zaboravljen od svih. Na njegovoj sahrani od kolega pojavili su se samo glumac Vlasta Velisavljević i glumica Ljiljana Lašić, a ispratilo ga je svega tridesetak ljudi.
Kako se pisalo, poslednje dane proveo je žaleću što nije imao još neku veću ulogu posle "Srećnih ljudi". Takođe, neostvarenu želju - da neko snimi film bivšem predsedniku Republike Srpske i da upravo njemu dodeli ulogu Karadžića - poneo je u grob.
- Bilo mu je žao što su ga reditelji zaboravili. Voleo je glumu i smetalo mu je što mu nije pružena prilika da još više pokaže svoj raskošni talenat. Nedavno mi je rekao: „Boro, ako jednog dana budu radili film o životu Radovana Karadžića, mnogo bih voleo da ga igram. Nas dvojica smo bili dobri prijatelji, a i sa ovom kosom ličim na njega". To mu je bila i ostala neostvarena želja - pričao je svojevremeno Popran prijatelj Borislav Komad.

Savindan po starom kalendaru: Zaboravljeni običaji za zdravlje iz avgusta
Kako su naši stari 27. avgusta palili sveće i kuvali lekovite napitke da bi spremni dočekali jesen

Kralj Dragutin Nemanjić: Vladar koji je presto prepustio bratu, ali zadržao najveći deo moći
Priča o kralju koji je, posle nesreće na lovu, formalno abdicirao, ali je iz senke nastavio da vlada Srbijom i Bosnom

Kako su žene dobile ulice u Beogradu: Imena koja kriju priče, a kojih je iznenađujuće malo
Beograd ima više od 2.500 ulica, ali samo mali procenat nosi imena žena. Ta retka imena pričaju priče o vladarkama, književnicama, revolucionarkama, umetnicama i narodnim junakinjama – i svaka od njih nosi sloj istorije koji prolaznici retko znaju.

DNEVNA DOZA PRAVOPISA Kako se piše: sve vreme, svo vreme ili celo vreme?
Da li i Vi pravite ovu grešku?

Ovo ime za devojčice je bilo najlepše u Jugoslaviji: Roditelji ga danas baš izbegavaju
Vrlo su rezervisane u odnosu sa drugim ljudima
Komentari(0)