UKOLIKO se dete krštava pre četrdesetog dana, od rođenja, majka ne može da prisustvuje krštenju.
Krštenje deteta je važan trenutak u velikom broju porodica, a malo ko zna da ovaj svečani čin prate brojna pravila i običaji, koje bi trebalo ispoštovati kako bi sve prošlo u najboljem redu. Jedan se tiče majki i njihovog prisustva u crkvi tokom same ceremonije, a u jednom slučaju one ne bi smele da budu u 'svetoj kući' i uz svoju bebu.
Krštenje je Sveta tajna kojom čovek postaje hrišćanin i član crkve. Samo kršten čovek ima pravo na sve ostale tajne i obrede u crkvi. Brojni su običaji vezani za ovu Svetu tajnu, a mi ćemo ovde izneti koji su to običaji u našoj veri važni i ispravni, odnosno šta je važno za crkvu, počev od samog rođenja deteta.
Čim dete malo ojača, posle nedelju dve, može se izvršiti krštenje. Crkva preporučuje da se krštenje obavi što pre, jer ukoliko bi se desio nesrećan slučaj, da dete umre nekršteno, nad njim se ne može izvršiti opelo, navodi se na portalu "pravoslavnikalendar.rs".
Možda vas zanima:
TRI SVETE TAJNE KOJE SE NIKAKO NE PONAVLJAJU Po hrišćanskom verovanju, one su čin koji preobražava
Svete tajne su hrišćanski obredi kojih u pravoslavlju ima 7, a ova 3 se više nikada u životu ne mogu ponoviti.
SVETI TOMA, SEDI DOMA: Praznik Nevernog Tome donosi kišu, štiti od vukova, a evo zašto danas svi zanatlije staju sa radom
Danas, 19. oktobra, obeležava se Tomindan, veliki hrišćanski praznik posvećen Svetom apostolu Tomi. Iako ga svi znaju kao "Nevernog Tomu", on se poštuje kao zaštitnik zanatlija i svetac koji donosi kišu. Otkrivamo zašto se na Tomindan nikuda ne ide i kakva je stara izreka ključna za današnji dan.
Možda vas zanima:
TRI SVETE TAJNE KOJE SE NIKAKO NE PONAVLJAJU Po hrišćanskom verovanju, one su čin koji preobražava
Svete tajne su hrišćanski obredi kojih u pravoslavlju ima 7, a ova 3 se više nikada u životu ne mogu ponoviti.
SVETI TOMA, SEDI DOMA: Praznik Nevernog Tome donosi kišu, štiti od vukova, a evo zašto danas svi zanatlije staju sa radom
Danas, 19. oktobra, obeležava se Tomindan, veliki hrišćanski praznik posvećen Svetom apostolu Tomi. Iako ga svi znaju kao "Nevernog Tomu", on se poštuje kao zaštitnik zanatlija i svetac koji donosi kišu. Otkrivamo zašto se na Tomindan nikuda ne ide i kakva je stara izreka ključna za današnji dan.
Možda vas zanima:
TRI SVETE TAJNE KOJE SE NIKAKO NE PONAVLJAJU Po hrišćanskom verovanju, one su čin koji preobražava
Svete tajne su hrišćanski obredi kojih u pravoslavlju ima 7, a ova 3 se više nikada u životu ne mogu ponoviti.
SVETI TOMA, SEDI DOMA: Praznik Nevernog Tome donosi kišu, štiti od vukova, a evo zašto danas svi zanatlije staju sa radom
Danas, 19. oktobra, obeležava se Tomindan, veliki hrišćanski praznik posvećen Svetom apostolu Tomi. Iako ga svi znaju kao "Nevernog Tomu", on se poštuje kao zaštitnik zanatlija i svetac koji donosi kišu. Otkrivamo zašto se na Tomindan nikuda ne ide i kakva je stara izreka ključna za današnji dan.
Najstariji običaji nalažu da se dete krsti dok je još sasvim malo, tačnije pre proslave prvog rođendana, dok je krštenje odraslih manje popularno. Poslednjih decenija u našem narodu neretko se organizuje prvi rođendan i krštenje istog dana - što se ispostavlja kao dobra odluka.
Nakon što odlučite da krstite svoje dete podrazumeva se da se o svemu dogovorite sa sveštenikom i upoznate sa pravilima koje vam on saopšti.
Majka na krštenju
Ukoliko se dete krštava pre četrdesetog dana, od rođenja, majka ne može da prisustvuje krštenju, jer se žena četrdeset dana posle porođaja smatra nečistom. Inače, ako se krštenje obavlja posle četrdeset dana, preporučljivo je i poželjno da majka prisustvuje krštenju, jer je to veliki dan i za njeno dete i nju samu.
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)