Čuvenim istorijskim ličnostima često se pripisuju citati koje oni zapravo nikada nisu ni izgovorili.
Poznatu maksimu "Piši kao što govoriš, a čitaj kao što je napisano" svi u Srbiji nauče još u osnovnoj školi. Međutim, retko ko zna da ovaj princip nije smislio Vuk Stefanović Karadžić, iako mu se u našim krajevima ove reči pripisuju.
Reč je, zapravo, o ortografskom principu koji je izmislio Johan Kristof Adelung.
Posredi je nemački gramatičar i filozof (8 avgust 1732 – 10 septembar 1806), koji je iza sebe ostavio bogat spisateljski rad. Pored izvrsnih knjiga o gramatici i nemačkom jeziku, dao je značajan doprinos na polju pravopisa, rafinisanja idioma i poboljšavanju standarda njegovog maternjeg jezika.
Možda vas zanima:
Poslednji potomak Vuka Karadžića plod je vanbračne afere: Za dlaku izbegao smrt, pa se okrenuo Bogu - slavu stekao posthumno
Od trinestoro potomaka Vuka Karadžića nadživeli su ga samo dvoje, a ovo je interesantna priča o njegovom poslednjem potomku
Umro od teškog zapaljenja mozga, a grobari su ostali u čudu kad su podigli kovčeg u kojem je bio Vuk: Dugo se pričalo da nije u njemu bio
O njegov smrti malo se zna, a prema nekim podacima umro je od meningitisa, odnosno zapaljenja mozga
Možda vas zanima:
Poslednji potomak Vuka Karadžića plod je vanbračne afere: Za dlaku izbegao smrt, pa se okrenuo Bogu - slavu stekao posthumno
Od trinestoro potomaka Vuka Karadžića nadživeli su ga samo dvoje, a ovo je interesantna priča o njegovom poslednjem potomku
Umro od teškog zapaljenja mozga, a grobari su ostali u čudu kad su podigli kovčeg u kojem je bio Vuk: Dugo se pričalo da nije u njemu bio
O njegov smrti malo se zna, a prema nekim podacima umro je od meningitisa, odnosno zapaljenja mozga
Možda vas zanima:
Poslednji potomak Vuka Karadžića plod je vanbračne afere: Za dlaku izbegao smrt, pa se okrenuo Bogu - slavu stekao posthumno
Od trinestoro potomaka Vuka Karadžića nadživeli su ga samo dvoje, a ovo je interesantna priča o njegovom poslednjem potomku
Umro od teškog zapaljenja mozga, a grobari su ostali u čudu kad su podigli kovčeg u kojem je bio Vuk: Dugo se pričalo da nije u njemu bio
O njegov smrti malo se zna, a prema nekim podacima umro je od meningitisa, odnosno zapaljenja mozga
Adelung je bio i ugledni filolog svog vremena koji je radio na pravopisu. Savremena izučavanja lingvistike i istorije jezika ne mogu da se zamisle bez njegovih otkrića.
"Piši kao što govoriš, a čitaj kao što je napisano" je trend nastao u 18. veku i njegov začetnik je upravo Johan Kristof Adelung. On je snažno verovao da bi pravopis jezika trebalo da se podudara sa govornim jezikom.
Karadžić je iskoristio Adelungov princip kao ključnu tačku u reformi srpskog jezika.
Godine 1814. Vuk je u Beču objavio "Pismenicu serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisanu", tj. prvu gramatiku srpskog jezika na narodnom govoru. Bez obzira na nesvršenost i nepotpunost, ovo delo je značajno kao prva gramatika govora prostoga naroda. Svestan njene nesavršenosti, Vuk je prihvatio primedbe Kopitara i drugih naučnih radnika, pa je uz prvo izdanje "Srpskog rječnika" iz 1818. godine objavio i drugo, prošireno izdanje svoje gramatike. U rečniku je bilo 26.270 reči koje su se koristile u govoru naroda u Srbiji, Sremu i Vojvodini. Ovo drugo izdanje gramatike je nekoliko godina kasnije (1824) na nemački jezik preveo Jakob Grim.
Osnovna vrednost Pismenice je bilo njeno radikalno uprošćavanje azbuke i pravopisa. Vuk je u njoj primenio Adelungov princip: "piši kao što govoriš, a čitaj kao što je napisano". Vuk je smatrao da svaki glas treba da ima samo jedno slovo, pa je iz dotadašnje azbuke izbacio sve nepotrebne znakove koji su se pisali iako nisu imali svoje glasove.
"OVO JE NAJTEŽA VRLINA KOJU HRIŠĆANIN TREBA DA STEKNE" Vladeta Jerotić je znao kako da se čovek izbori sa teškoćama
Vladeta Jerotić jednom prilikom je jasno objasnio koja je to najteža hrišćanska vrlina koju svaki čovek treba da savlada.
Rođeni i odrasli u muslimanskim porodicama, ovi naši pevači su odlučili da slave slavu po pravoslavnim običajima: Jedan nikada nije ušao ni u džamiju
Pojedini pevači muslimanske veroispovesti odlučivali su da uprkos svojoj religijskoj pripadnosti obeležavaju pravoslavnu slavu. Ova pojava izaziva pažnju javnosti jer osvetljava složene odnose tradicije, identiteta i zajedničkog kulturnog nasleđa na Balkanu
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Komentari(0)