SVI ZNAJU ZA OVAJ SPOMENIK U BEOGRADU, ALI MALO KO ZNA ŠTA SE KRIJE IZA NJEGA: Neverovatna priča o Čukur česmi
Spomenik čuva uspomenu na jednu od najstarijih česama, a svojim skulptorskim rešenjem sećanje na „događaj kod Čukur česme“, koji se pretvorio u legendu
Spomenik „Čukur česma“, delo skulptora Simeona Roksandića je podignut 1931. godine, u blizini raskrsnice ulica Dobračine i Gospodar Jevremove. Na istom mestu se nalazi i danas kao zaštićeno kulturno dobro.
Za spomenik kulture, proglašen je 1965. godine zbog svojih umetničkih i istorijskih vrednosti.
Na tom mestu se nalazila stara Čukur česma, koja je stanovnike ovog dela Beograda snabdevala vodom do 1892. godine, kada je u gradu uveden vodovod.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Možda vas zanima:
Ovako je Džek Nikolson, a ovako Hičkok pričao o večitom gradu: Ovo su najlepši citati o Beogradu!
"Ma kakav Amsterdam, Pariz, Njujork, London, Rim, ma kakav Singapur, Monte Karlo, Delhi...", pevao je Đorđe Marjanović o srpskoj prestonici.
Spomenik čuva uspomenu na jednu od najstarijih česama, a svojim skulptorskim rešenjem sećanje na „događaj kod Čukur česme“, koji se pretvorio u legendu.
Čukur je turska reč i znači rupa koja je bila ozidana duboko u zemlji
Šta se zapravo desilo 15. juna 1862. godine, do danas nije u potpunosti rasvetljeno.
Postoji više verzija, kako o ličnostima, tako i o uzrocima događaja, ali je samo ishod pouzdan i potkrepljen dokumentima. Ono što je sigurno je da je doveo do prekretnice u istoriji Beograda i Srbije.
Priča o Čukur česmi počinje bezazleno, jednostavnim rečima izgovorenim dečaku šegrtu: „Savo, ajd` trk donesi vode sa Čukur česme“. Jedan turski vojnik je oteo Savi testiju iz ruku i kad je počeo da se brani, to je naljutilo Turčina. Po ovoj verziji ubio ga je bajonetom, a po drugoj udario ga je testijom u glavu i Sava je krvav pao pored česme.
Sava Petković je dečak koji je iz sela Lukovo kod Kuršumlije došao u Beograd da izuči sarački zanat
Ubrzo nakon toga je naišao srpski policajac, koji je ubio turskog vojnika. Po drugačijoj interpretaciji događaja, naišla je srpska patrola i zarobila tri Turčina, ubrzo je stigla i turska patrola i tada je došlo je do oštrog verbalnog obračuna.
beograd.rs
U razrešenje situacije se uključio i tumač turskog jezika beogradske policije Sima Nešić, koji je ubijen od strane turske straže. To je izazvalo tuču između Srba i Turaka, Srbi su opkolili Turke, ali ih je zapovednik srpske straže Ivko Prokić, oslobodio, a lično je turskog oficira ispratio do kapije tvrđave, sa njim se čak i prijateljski pozdravio. Međutim, Ivko i njegovi pratioci su ubijeni.
Vest o događanjima kod Čukur česme munjevito se pronela Beogradom, ubrzo čitav grad je planuo, nagomilano nezadovoljstvo je eksplodiralo, borba je počela da se rasplamsava.
Srbi su zauzeli Varoš kapiju i Sava kapiju, Beograd je bombardovan iz 56 tvrđavskih topova, a posle dugih diplomatskih pregovora i borbe Turci su pristali da predaju Beograd na „čuvanje knezu Mihailu“. On je dobio ključeve Beogradske tvrđave.
Vanđel Toma je testamentom zaveštao određenu sumu novca za podizanje spomenika koji će čuvati sećanje na događaj na Čukur česmi.
Zvaničan naziv skulpture je „Dečak sa razbijenim krčagom”
Spomenik na Dorćolu, urađen je u obliku spomen česme, a na njegovoj gornjoj površini leži bronzana figura dečaka s razbijenim krčagom.
Model za ovu česmu bio je trinaestogodišnji dečak Vlastimir Petković, fudbaler kluba BSK i reprezentativac.
Na njoj se nalazi i tekst uklesan u mermeru, ali sa pogrešnim datumom: „U spomen događaja od 26. juna 1862. godine na Čukur česmi podiže ovaj spomenik Zadužbina Vanđela Tome 1931. godine".
Prvi konkurs za spomenik raspisan je 1912. godine
Projekat za skulpturu od bronze na mermernom postamentu uradio je jedan od najpoznatijih skulptora realističkog pravca u srpskoj umetnosti, Simeon Roksandić.
Ovaj spomenik obeležava autentično mesto jednog istorijskog događaja i važan je simbol Beograda.
NAJSREĆNIJA SRPSKA IMENA: Ne zna se koje ima moćnije značenje
Biranje imena za dete jedan je od najuzbudljivijih životnih zadataka.
TRI NAJVEĆA GREHA KOJA MOŽETE DA NAPRAVITE DOK POSTITE: Patrijarh Pavle ih je smatrao jako opasnim
Prema patrijarhu Pavlu, postoje 3 najveća greha tokom Božićnog posta.
Da li znate šta treba da uradite sa svećama nakon venčanja? Mnogi ih bacaju a ne znaju da čine grešku, evo kad mogu pomoći mladencima
Kako ističe ruski jeromonah Serafim (Kalugin), ove sveće su porodična svetinja i imaju poseban značaj
ZLA KOB PORODICE: Zašto su Karađorđevići promenili slavu?
Dinastija Karađorđević 13. decembra obeležava svoju krsnu slavu, Sv. Apostola Andriju Prvozvanog. Međutim, to nije bila i slava Karađorđa i njegovih sinova koji su slavili Sv. Klimenta (8.12.). U nastavku teksta pročitajte manje poznate istorijske činjenice i okolnosti pod kojima je Petar Karađorđević 1890. godine, promenio slavu i zaštitnika porodičnog doma odabrao svetog apostola.
Zašto je patrijarh Pavle uvek kupio mrvice hleba sa stola
Bio je svetac koji je hodao među nama
Komentari(0)