SVI ZNAJU ZA OVAJ SPOMENIK U BEOGRADU, ALI MALO KO ZNA ŠTA SE KRIJE IZA NJEGA: Neverovatna priča o Čukur česmi
Spomenik čuva uspomenu na jednu od najstarijih česama, a svojim skulptorskim rešenjem sećanje na „događaj kod Čukur česme“, koji se pretvorio u legendu

Spomenik „Čukur česma“, delo skulptora Simeona Roksandića je podignut 1931. godine, u blizini raskrsnice ulica Dobračine i Gospodar Jevremove. Na istom mestu se nalazi i danas kao zaštićeno kulturno dobro.
Za spomenik kulture, proglašen je 1965. godine zbog svojih umetničkih i istorijskih vrednosti.
Na tom mestu se nalazila stara Čukur česma, koja je stanovnike ovog dela Beograda snabdevala vodom do 1892. godine, kada je u gradu uveden vodovod.
Možda vas zanima:

Iskustvo strankinje koja se u Beograd doselila pre 3 meseca: "Srpska prestonica ima 8 posebnih čari koje svima uđu pod kožu"
Devojka iz inostranstva deli 8 razloga zašto voli Beograd, od kulture i arhitekture do opuštenog načina života – grad koji osvaja na prvi pogled

ČUVENI BEOGRADSKI MONMARTR Boemska četvrt kojom su šetale najveće svetske ličnosti
Jedna od najstarijih i najlepših ulica Beograda, koju pored prelepe kaldrme, rasvete, i samog ambijenta, krasi i veoma veliki broj restorana.
Možda vas zanima:

Iskustvo strankinje koja se u Beograd doselila pre 3 meseca: "Srpska prestonica ima 8 posebnih čari koje svima uđu pod kožu"
Devojka iz inostranstva deli 8 razloga zašto voli Beograd, od kulture i arhitekture do opuštenog načina života – grad koji osvaja na prvi pogled

ČUVENI BEOGRADSKI MONMARTR Boemska četvrt kojom su šetale najveće svetske ličnosti
Jedna od najstarijih i najlepših ulica Beograda, koju pored prelepe kaldrme, rasvete, i samog ambijenta, krasi i veoma veliki broj restorana.
Možda vas zanima:

Iskustvo strankinje koja se u Beograd doselila pre 3 meseca: "Srpska prestonica ima 8 posebnih čari koje svima uđu pod kožu"
Devojka iz inostranstva deli 8 razloga zašto voli Beograd, od kulture i arhitekture do opuštenog načina života – grad koji osvaja na prvi pogled

ČUVENI BEOGRADSKI MONMARTR Boemska četvrt kojom su šetale najveće svetske ličnosti
Jedna od najstarijih i najlepših ulica Beograda, koju pored prelepe kaldrme, rasvete, i samog ambijenta, krasi i veoma veliki broj restorana.
Možda vas zanima:

Iskustvo strankinje koja se u Beograd doselila pre 3 meseca: "Srpska prestonica ima 8 posebnih čari koje svima uđu pod kožu"
Devojka iz inostranstva deli 8 razloga zašto voli Beograd, od kulture i arhitekture do opuštenog načina života – grad koji osvaja na prvi pogled

ČUVENI BEOGRADSKI MONMARTR Boemska četvrt kojom su šetale najveće svetske ličnosti
Jedna od najstarijih i najlepših ulica Beograda, koju pored prelepe kaldrme, rasvete, i samog ambijenta, krasi i veoma veliki broj restorana.
Možda vas zanima:

Iskustvo strankinje koja se u Beograd doselila pre 3 meseca: "Srpska prestonica ima 8 posebnih čari koje svima uđu pod kožu"
Devojka iz inostranstva deli 8 razloga zašto voli Beograd, od kulture i arhitekture do opuštenog načina života – grad koji osvaja na prvi pogled

ČUVENI BEOGRADSKI MONMARTR Boemska četvrt kojom su šetale najveće svetske ličnosti
Jedna od najstarijih i najlepših ulica Beograda, koju pored prelepe kaldrme, rasvete, i samog ambijenta, krasi i veoma veliki broj restorana.
Spomenik čuva uspomenu na jednu od najstarijih česama, a svojim skulptorskim rešenjem sećanje na „događaj kod Čukur česme“, koji se pretvorio u legendu.
Čukur je turska reč i znači rupa koja je bila ozidana duboko u zemlji
Šta se zapravo desilo 15. juna 1862. godine, do danas nije u potpunosti rasvetljeno.
Postoji više verzija, kako o ličnostima, tako i o uzrocima događaja, ali je samo ishod pouzdan i potkrepljen dokumentima. Ono što je sigurno je da je doveo do prekretnice u istoriji Beograda i Srbije.
Priča o Čukur česmi počinje bezazleno, jednostavnim rečima izgovorenim dečaku šegrtu: „Savo, ajd` trk donesi vode sa Čukur česme“. Jedan turski vojnik je oteo Savi testiju iz ruku i kad je počeo da se brani, to je naljutilo Turčina. Po ovoj verziji ubio ga je bajonetom, a po drugoj udario ga je testijom u glavu i Sava je krvav pao pored česme.
Sava Petković je dečak koji je iz sela Lukovo kod Kuršumlije došao u Beograd da izuči sarački zanat
Ubrzo nakon toga je naišao srpski policajac, koji je ubio turskog vojnika. Po drugačijoj interpretaciji događaja, naišla je srpska patrola i zarobila tri Turčina, ubrzo je stigla i turska patrola i tada je došlo je do oštrog verbalnog obračuna.
beograd.rs
U razrešenje situacije se uključio i tumač turskog jezika beogradske policije Sima Nešić, koji je ubijen od strane turske straže. To je izazvalo tuču između Srba i Turaka, Srbi su opkolili Turke, ali ih je zapovednik srpske straže Ivko Prokić, oslobodio, a lično je turskog oficira ispratio do kapije tvrđave, sa njim se čak i prijateljski pozdravio. Međutim, Ivko i njegovi pratioci su ubijeni.
Vest o događanjima kod Čukur česme munjevito se pronela Beogradom, ubrzo čitav grad je planuo, nagomilano nezadovoljstvo je eksplodiralo, borba je počela da se rasplamsava.
Srbi su zauzeli Varoš kapiju i Sava kapiju, Beograd je bombardovan iz 56 tvrđavskih topova, a posle dugih diplomatskih pregovora i borbe Turci su pristali da predaju Beograd na „čuvanje knezu Mihailu“. On je dobio ključeve Beogradske tvrđave.
Vanđel Toma je testamentom zaveštao određenu sumu novca za podizanje spomenika koji će čuvati sećanje na događaj na Čukur česmi.
Zvaničan naziv skulpture je „Dečak sa razbijenim krčagom”
Spomenik na Dorćolu, urađen je u obliku spomen česme, a na njegovoj gornjoj površini leži bronzana figura dečaka s razbijenim krčagom.
Model za ovu česmu bio je trinaestogodišnji dečak Vlastimir Petković, fudbaler kluba BSK i reprezentativac.
Na njoj se nalazi i tekst uklesan u mermeru, ali sa pogrešnim datumom: „U spomen događaja od 26. juna 1862. godine na Čukur česmi podiže ovaj spomenik Zadužbina Vanđela Tome 1931. godine".
Prvi konkurs za spomenik raspisan je 1912. godine
Projekat za skulpturu od bronze na mermernom postamentu uradio je jedan od najpoznatijih skulptora realističkog pravca u srpskoj umetnosti, Simeon Roksandić.
Ovaj spomenik obeležava autentično mesto jednog istorijskog događaja i važan je simbol Beograda.
REŠENA DILEMA: Da li se pali jedna sveća za žive i mrtve?
Odlazak u crkvu podrazumeva paljenje sveća za žive i za upokojene. Ipak, mnogi su u dilemi i ne znaju da li je dovoljno upaliti jednu sveću ili je neophodno kupiti više voštanica i nameniti ih za žive članove porodice i za preminule pretke.

POSTOJE DVA NAČINA: Kako pravilno postaviti ikonu na zid?
Postavljanje ikona na zid ima svoja pravila.
Bata Stojković: „Više sam ja čuvao Tita nego pola vojske” – šala koja je postala mit
Malo je glumaca koji su, poput Danila Bate Stojkovića, uspeli da istovremeno osvoje i kritiku i publiku, a da pri tom ostanu skromni i nenametljivi. Bio je gospodin u životu, a na sceni i filmu majstor da obične ljude pretvori u likove za pamćenje.
Znate li ko je izgovorio prvu psovku u srpskom filmu i gde je sniman „Marš na Drinu”?
Jedan od najpoznatijih domaćih ratnih filmova, „Marš na Drinu” iz 1964. godine, ostao je upamćen ne samo po tome što je verno dočarao heroizam srpske vojske u Prvom svetskom ratu, već i po jednoj filmskoj prekretnici – u njemu je izgovorena prva psovka u istoriji srpske kinematografije.

Zašto je narod voleo Miloša: Knez koji je znao da zaigra kolo i pohvali domaćina
Miloš Obrenović ostao je upamćen kao vladar koji je umeo da spoji luksuz dvora sa narodnim duhom. Iako je važio za jednog od najbogatijih ljudi Balkana, često je voleo da se pojavi među narodom, da poštuje običaje i pokaže da nije zaboravio odakle potiče...
Komentari(0)