„Od neprijatelja učimo“
Renomirani srpski psihijatar, filozof, teolog i pisac Vladeta Jerotić (1924-2018) svojim radom i znanjem ostavio je dubok trag u brojnim oblastima. Čuveni akademik je stekao diplomu medicine, a zatim se usredsredio na psihijatriju. NJegova stručnost i posvećenost pacijentima činile su ga poznatim lekarom i učiteljem.
Međutim, Jerotićev interes bio je mnogo širi od medicine, te se posvetio i proučavanju religije i filozofije. NJegova dela dotiču teme kao što su razvoj, moralnost, sloboda i smisao života. NJegova mudrost i introspekcija osvajali su čitaoce širom sveta.
I kao predavač je bio sjajan, a njegove besede i danas inspirišu i podstiču mnoge. Bio je otvoren za razgovor o životnim pitanjima i ohrabrivao je ljude da se upuste u unutrašnje putovanje samospoznaje. Često je govorio na predavanjima, kao i u svojim knjigama, o međuljudskim odnosima, vezama između partnera, o braku, roditeljstvu, kao i o prijateljskim relacijama.
Možda vas zanima:
Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.
U samo 1 rečenici je Vladeta Jerotić pojasnio šta razboli i uništi svakog čoveka: Mudrost koja otkriva sve
Vladeta Jerotić je u jednoj rečenici objasnio šta čoveka razboli i uništi.
Možda vas zanima:
Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.
U samo 1 rečenici je Vladeta Jerotić pojasnio šta razboli i uništi svakog čoveka: Mudrost koja otkriva sve
Vladeta Jerotić je u jednoj rečenici objasnio šta čoveka razboli i uništi.
Možda vas zanima:
Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.
U samo 1 rečenici je Vladeta Jerotić pojasnio šta razboli i uništi svakog čoveka: Mudrost koja otkriva sve
Vladeta Jerotić je u jednoj rečenici objasnio šta čoveka razboli i uništi.
Kada tražimo prijatelje, često se oslanjamo na to da imamo slična interesovanja, da su dobri ljudi, da imamo zajedničke vizije, da je to neko na koga možemo da se oslonimo. Ali, šta se desi kada nam prijatelj ukaže na našu grešku? Kako onda reagujemo?
Akademik Vladeta Jerotić je govorio: „Tražite ljude koji će vas pravedno kritikovati i koji će vam reći nešto što će vas trgnuti i vi ćete reći – „Hvala.“; „U pravu si, gledaću kako da se popravim.“
U ovome se može skrivati i test prijateljstva. Pravi prijatelj je iskren, to je odnos gde nema maski i pretvaranja, pa nas legendarni Jerotić podseća – „od neprijatelja učimo, a ne od prijatelja“:
„Mi ne volimo protivnike da slušamo uopšte. A to ste znali odavno: Od neprijatelja učimo, a ne od prijatelja. Pa ko ti je prijatelj? Prijatelj ti je onaj koji ti kaže, NASAMO: „Šta ti je bilo juče da si ono rekao? Šta ti je bilo da si ono uradio?“ Ovaj prijatelj drugi malo razmisli, pa kaže: „U pravu si, dragi moj. Hvala ti beskrajno.“ A ako je samo bio lažni prijatelj, reći će: „I ti meni to da kažeš! Ti više nisi od danas moj prijatelj.“ Eto vam test za prijateljstvo. Čujte od prijatelja, ako se usudio da vam kaže. Boji se prijatelj da vam kaže istinu neku u oči. Boji se da će izgubiti prijatelja. Pa onda ćemo od neprijatelja čuti neku istinu o sebi. Naravno, jednim delom, jer i oni preteruju. Razume se“, zaključio je.
(Krstarica)
Recept: Tarana sa orasima i medom – slatko jelo iz sirotinjske kuhinje koje danas pravi samo poneka baka
Nije ni kolač, ni doručak, a hranila je generacije. Slatka tarana sa orasima i medom bila je jelo za dane kad nema puno – ali ima duše, volje i tople vode
Zaboravljeni običaj: U novembru se ne ostavlja kuća prazna, makar „da pas laje“
Kada su dani kratki, a noći duge, u srpskom narodu se znalo – kuća ne sme da ostane sama. Makar neko da prespava, da se čuje glas, da pas zalaje. Tišina kuće bez duše zimi se smatrala lošim znakom.
Zrno u kesi, češalj pod jastuk: Predmeti koje su žene u novembru stavljale „za sreću“
U narodnom verovanju, novembar je vreme kada se duša zatvara, a kuća mora da se „utvrdi“ sitnicama koje znače mnogo – obični predmeti koji štite dom, decu i zdravlje
Jesenje „prespavalice“: Kako su naši stari čuvali zdravlje snom do Nikoljdana
U narodnom verovanju, od Aranđelovdana do Nikoljdana ne leže se kasno, ne ustaje se rano, i ne budi se dete iz sna – jer se u snu odmara ne samo telo, već i duša pred zimu
Zašto se u kući ne peva naglas u novembru: Vreme tihe reči i sabranosti
U narodnoj tradiciji, novembar nije mesec za pesmu. To je vreme kada se povlači duša, spušta pogled i čuva tišina – jer kad priroda utihne, ni čovek ne bi trebalo da viče
Komentari(0)