Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 2. januara obeležavaju praznik posvećen Svetom Ignjatiju Bogonoscu. Ovo je takođe i prva krsna slava u godini.
Prema predanju, Sveti Ignjatije je nazvan Bogonosac jer je "stalno u srcu i na usnama nosio ime Boga živoga" i zato što ga je kao dete Isus Hrist držao u naručju.
U Novom Zavetu je zapisano kako je Gospod Isus Hrist rekao - "Ko se ponizi kao dete ovo, onaj je najveći u Carstvu nebeskom". Prema predanju i verovanju, smatra se da je Ignjatije Bogonosac bio to dete. Prema svetim spisima, kada je odrastao postao je učenik Svetog Jovana Bogoslova, a zatim episkom u Antiohiji. Prvi je uveo antifonski način pojanja u crkvi, pojanje u dve pevnice, gde kada se sa jedne strane završi, na drugoj počinje. Sveti Ignjatije stradao je za vreme cara Trajana jer nije hteo da se odrekne svoje vere i uverenja. Car je naredio da ga bace u arenu sa lavovima.
Za ovaj praznik se vezuju razni običaji i verovanja, a jedan od njih je da je Sveti Ignjatije Bogonosac Zapštitnik pravednika i onih koji stradaju zbog svojih ubeđenja i zato što su različiti od drugih. Postoji običaj u nekim delovima Srbije da se na ovaj praznik prave kolači koji se poklanjaju deci. Prema predanju, na današnji dan se ne rade teški poslovi i ručni radovi, kao što je predenje, tkanje, šivenje. Neke porodice u Srbji obeležavaju ovaj praznik kao slavu, a Svetog Ignjatija Bogonosca kao zaštitnika njihovog doma.
Možda vas zanima:
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
Možda vas zanima:
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
Možda vas zanima:
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)