Ovo bi danas bio skandal: Od Ajnštajnovih pravila za Milevu mnogima se diže kosa na glavi, a šokiraće vas ovo jedno
Za Ajnštajna važi da je bio težak kao crna zemlja, a ova pravila za Milevu u braku šokiraju sve.
Albert Ajnštajn je bio poznati nobelovac i fizičar koji je bio ispred svog vremena zbog svojih dostignuća.
Teorija relativiteta, čiji je tvorac, nešto je po čemu je ovaj naučnik prepoznatljiv, posebno među mlađim generacijama. Iako su njegovo znanje i talenat neupitni, mnogi su često dovodili u vezu to da je često koristio ideje svoje supruge Mileve Marić, koja je, prema mnogim mišljenjima, bila daleko inteligentnija i pametnija, ali je bila u senci.
Iako je Ajnštajn iza sebe ostavio mnoga nenadmašna dela na polju fizike i matematike, ostao je upamćen kao čovek sa teškim karakterom. To je umnogome uticalo na karijeru i naučni rad njegove supruge, koja je zarad njega i njegove karijere sve to zapostavila.
Možda vas zanima:
Mileva Marić i Ajnštajn: Ljubav koja je počela u laboratoriji, a završila u tragediji
Priča o Milevi Marić, prvoj ženi Alberta Ajnštajna, nije samo porodična drama i ljubavna epopeja, već i svedočanstvo o položaju žene u nauci s kraja XIX i početka XX veka. Rođena u malom vojvođanskom mestu, stigla je do najprestižnijih evropskih univerziteta, ostavila neizbrisiv trag u životu i radu čuvenog naučnika, ali i nosila teško breme privatnih tragedija.
Nesrećna Mileva Marić: Unakazili je na rođenju, Ajnštajn je ponižavao, umrla u bedi! (FOTO)
Albert je napravio spisak naredbi za Milevu, sa zapovestima kao što su "odgovaraj mi samo kada ti se obratim"
Možda vas zanima:
Mileva Marić i Ajnštajn: Ljubav koja je počela u laboratoriji, a završila u tragediji
Priča o Milevi Marić, prvoj ženi Alberta Ajnštajna, nije samo porodična drama i ljubavna epopeja, već i svedočanstvo o položaju žene u nauci s kraja XIX i početka XX veka. Rođena u malom vojvođanskom mestu, stigla je do najprestižnijih evropskih univerziteta, ostavila neizbrisiv trag u životu i radu čuvenog naučnika, ali i nosila teško breme privatnih tragedija.
Nesrećna Mileva Marić: Unakazili je na rođenju, Ajnštajn je ponižavao, umrla u bedi! (FOTO)
Albert je napravio spisak naredbi za Milevu, sa zapovestima kao što su "odgovaraj mi samo kada ti se obratim"
Možda vas zanima:
Mileva Marić i Ajnštajn: Ljubav koja je počela u laboratoriji, a završila u tragediji
Priča o Milevi Marić, prvoj ženi Alberta Ajnštajna, nije samo porodična drama i ljubavna epopeja, već i svedočanstvo o položaju žene u nauci s kraja XIX i početka XX veka. Rođena u malom vojvođanskom mestu, stigla je do najprestižnijih evropskih univerziteta, ostavila neizbrisiv trag u životu i radu čuvenog naučnika, ali i nosila teško breme privatnih tragedija.
Nesrećna Mileva Marić: Unakazili je na rođenju, Ajnštajn je ponižavao, umrla u bedi! (FOTO)
Albert je napravio spisak naredbi za Milevu, sa zapovestima kao što su "odgovaraj mi samo kada ti se obratim"
Mileva je bila četiri godine starija od njega
Možda vas zanima:
Mileva Marić i Ajnštajn: Ljubav koja je počela u laboratoriji, a završila u tragediji
Priča o Milevi Marić, prvoj ženi Alberta Ajnštajna, nije samo porodična drama i ljubavna epopeja, već i svedočanstvo o položaju žene u nauci s kraja XIX i početka XX veka. Rođena u malom vojvođanskom mestu, stigla je do najprestižnijih evropskih univerziteta, ostavila neizbrisiv trag u životu i radu čuvenog naučnika, ali i nosila teško breme privatnih tragedija.
Nesrećna Mileva Marić: Unakazili je na rođenju, Ajnštajn je ponižavao, umrla u bedi! (FOTO)
Albert je napravio spisak naredbi za Milevu, sa zapovestima kao što su "odgovaraj mi samo kada ti se obratim"
Možda vas zanima:
Mileva Marić i Ajnštajn: Ljubav koja je počela u laboratoriji, a završila u tragediji
Priča o Milevi Marić, prvoj ženi Alberta Ajnštajna, nije samo porodična drama i ljubavna epopeja, već i svedočanstvo o položaju žene u nauci s kraja XIX i početka XX veka. Rođena u malom vojvođanskom mestu, stigla je do najprestižnijih evropskih univerziteta, ostavila neizbrisiv trag u životu i radu čuvenog naučnika, ali i nosila teško breme privatnih tragedija.
Nesrećna Mileva Marić: Unakazili je na rođenju, Ajnštajn je ponižavao, umrla u bedi! (FOTO)
Albert je napravio spisak naredbi za Milevu, sa zapovestima kao što su "odgovaraj mi samo kada ti se obratim"
Njih dvoje su se upoznali na studijama, a Mileva je u to vreme bila student koji obećava i kom su predviđali sjajnu naučnu karijeru. Ajnštajn bio izuzetno ćutljiv i povučen i mnogima bilo čudno kako su njih dvoje uspeli da postanu par.
Mileva je četiri godine bila starija od Ajnštajna, što je smetalo njenoj majci, pored toga što je ona imala i jednu kraću nogu. Dobili su vanbračnu ćerku Lizerl, čija sudbina nije poznata jer je obolela neposredno pred venčanje roditelja. Mnogi smatraju da je data na usvajanje.
Problemi kod ovog bračnog para su postojali kao i kod drugih, a u jeku jedne rasprave Anštajn je dao "spisak pravila", kojih bi njegova supruga trebalo da se pridržava. Ovaj spisak pronađen je u jednom od njegovih pisama upućenih Milevi, a objavljen je u biografskoj knjizi "Ajnštajnov život i univerzum".
ALBERTOVA BRAČNA PRAVILA ZA MILEVU SU BILA:
I deo
Brinućeš se o tome da:
- vodiš računa o mojoj odeći
- da dobijam tri obroka redovno u sobi
- da moje spavaća i radna soba budu uredne i naročito da moj radni sto bude spremljen i korišćen za moje potrebe
II deo
Odreći ćeš se svih ličnih veza sa mnom, osim kada je to neophodno iz socijalnih razloga, a posebno ćeš se odreći:
- mog sedenja u kući sa tobom
- mog izlaženja i putovanja sa tobom
III deo
Poštovaćeš sledeća pravila još u vezi sa mnom:
- nećeš očekivati bliskost sa mnom niti mi bilo šta prigovarati
- ako tražim od tebe - prestaćeš da razgovaraš sa mnom
- napustićeš moju spavaću i radnu sobu istog trena kada to budem od tebe zahtevao
IV deo
Obavezuješ se da me nećeš omalovažavati i ponižavati pred decom, ni rečima ni ponašanjem, piše Istorijski zabavnik.
Mileva je godinama trpela preku narav svog supruga da bi napokon odlučila da se rastanu nakon deceniju i više. Ona je izašla iz te zajednice neposredno pred Prvi svetski rat, uputivši se u Cirih s decom. Tek dve godine kasnije Albert je zatražio razvod, a zvanično su se razveli 1919. oženivši se samo nekoliko meseci kasnije dugogodišnjom ljubavnicom.
SKRIVENA PRIČA O VENČANJU: Zašto je Kralj Aleksandar Karađorđević terao goste sa slavlja i ko je "prokleo" krunu
Venčanje Kralja Aleksandra I Karađorđevića i rumunske princeze Marije Hoencolern 1922. godine bio je svetski događaj prve klase – prva velika kraljevska svadba u Beogradu. Otkrivamo zašto su političke tenzije pratile svaki korak slavlja, zašto su gosti bili izbacivani i kako je ta raskošna ceremonija postala uvod u tragičnu sudbinu jugoslovenske krune.
POGAČA ZA VUKOVE: Zašto se na Mratindan u Srbiju ne ide bez obrednog hleba i kako se odvraća hromi vuk od stoke
Mratindan, 24. novembar, u narodu se oduvek obeležavao kao jedan od najopasnijih dana u godini – početak "vučijih dana". Otkrivamo zašto je ovaj praznik, posvećen Svetom Stefanu Dečanskom, u narodu povezan sa vukovima i šta domaćini moraju da urade kako bi zaštitili svoju stoku od "kriveljana", najopasnijeg hromog vuka.
KUĆA KOJA NEMA TEMELJ: Tajna Kapetan-Mišinog zdanja – zašto je najbogatiji Srbin gradio dvor za Karаđorđeviće i kome ga je na kraju poklonio
Kapetan-Mišino zdanje, sedište Rektorata Univerziteta u Beogradu, jedna je od najreprezentativnijih palata 19. veka. Ipak, ova monumentalna građevina krije tajnu: nije građena za obrazovanje, već kao nesuđeni dvor jedne srpske dinastije. Otkrivamo kako je politički preokret prekinuo gradnju i zašto je najbogatiji Srbin svog doba zdanje zaveštao "otečestvu".
KUĆA KOJA NEMA TEMELJ: Zašto je Stara kapetanija u Zemunu izgrađena na samoj ivici reke i kako ju je Dunav spasao od zaborava
Stara Kapetanija u Zemunu je mnogo više od zgrade – ona je simbol Zemuna kao lučkog grada, svedok granice dveju imperija i arhitektonski prkos reci. Otkrivamo kako je zgrada, sagrađena na samoj aluvijalnoj obali Dunava, odolevala vekovima poplavama i kako je njen opstanak dokaz inženjerskog podviga Austrougarske monarhije.
POSLEDNJA VEČERA U DVORU: Šta je Kralj Aleksandar zaista jeo pre nego što je ubijen i tajna poslednje želje za suprugu
Atentat na Kralja Aleksandra I Karađorđevića u Marseju 1934. godine bio je jedan od najdramatičnijih događaja 20. veka. Otkrivamo malo poznate, emotivne detalje iz njegovih poslednjih sati: šta je jeo, o čemu je razmišljao i kakav je bio emotivni rastanak sa Kraljicom Marijom pred polazak.
Komentari(0)