Srpski jezik je pun turskih reči, a evo kako bi zvučao bez njih: Srbima će se prevrnuti želudac od ovoga!
Iako se u prošlosti upotrebljavao daleko veći broj turcizama, više od osam hiljada, oni su se zadržali i danas u mnogim oblastima života

Da li ste se nekad zapitali kako bi zvučao srpski jezik bez turcizama? Kako bi se zvala Andrićeva knjiga "Na Drini ćuprija", da li bi se Karađorđevići i dalje tako prezivali, čime bismo se pokrivali zimi, ako ne jorganom? Sigurno bi bio lišen čari iz istočnjačke kulture. Sa druge strane, neke reči koje smo pozajmili i trajno usvojili od Turaka u našem jeziku nemaju srpske zamesnke izraze.
Iako se u prošlosti upotrebljavao daleko veći broj turcizama, više od osam hiljada, oni su se zadržali i danas u mnogim oblastima života, a imena mnogih gradova, osim Kuršumlije, zvučala bi čudno da se prevedu na srpski jezik, pa se, logično, postavlja pitanje kako bismo zvali Kalemegdan, ćevap, sarmu, jastuk, i druge nazive mesta i jela, čak i davno odmomaćene izraze.
Zamislite samo da se Čačak zove blato ili mulj, ili da se Novi Pazar zove trg ili pijaca. Osim toga turski nazivi neobično dobro pristaju pojedinim lokalitetima ili gradskim četvrtima – Topčider (tobdžijska dolina), Dorćol (raskršće), Bulbulder (slavujeva urvina), Karaburma (crni greben), Tašmajdan, Čukur-česma i kada bi do promene došlo, ne bi više sve to imalo svoju draž.
Možda vas zanima:

Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…

NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
Možda vas zanima:

Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…

NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
Možda vas zanima:

Znate li koja je najduža reč u srpskom jeziku?
A nije „prestolonaslednikovica“…

NAJTUŽNIJA REČ SRPSKOG JEZIKA: Vezuje se za veliku tragediju
Mnoge arhaične srpske reči imaju duboko tragično značenje.
"Turcizmi našem jeziku daju draž"
"Mnoga naša književna dela obiluju turcizmima. Zašto? Zato što to više nisu turcizmi, to su nekad bile posuđenice, koje su danas postale deo srpskog jezika. Oni našem jeziku daju draž, specifičnu toplinu, i leksičku raznovrsnost, ničim ne narušavajući njegovu normu. Bez turcizama, srpski jezik bi bio lišen sebi svojstvenih istočnjačkih čari", objasnio je Miloš Kovačević, profesor književnosti, a prenela "Jugmedia".
U našem jeziku ih ima preko 5.000 reči koje nemaju adekvatnu zamenu. Tako jedemo pilav, ćevapčiće, pijemo čaj, rakiju, kafu, sladimo se baklavom, tulumbama. U kući imamo jorgan, sanduk, ćilim, furunu, pred kućom kapiju, a na krovu odžak. Na kraju sokaka je i ćorsokak, dušmanin ne može biti ortak, a javašluk u komšiluku čist je baksuzluk.
"Jedino što treba sprečiti jeste uvođenje novih turskih reči i zamena srpskih reči turcizmima. Jer ako postoje adekvatne srpske reči, nema potrebe da se dodaju nove", objasnio je Kovačević.
Iz svega možemo zaključiti da se jezik ne može staviti pod stakleno zvono, on je živ, podložan uticaju i, kao takav, promenljiv. Jezici primaju reči od drugih jezika, pogotovo ako su u bliskom kontaktu, a s Turskom smo više od 400 godina živeli "u bliskom kontaktu".
Gradovi u Srbiji sa turskim rečima u svojim nazivima
Pojedini gradovi u Srbiji u svom nazivu i dalje imaju turske reči, drugi su ih 'posrbili', ali i dalje su poznata u narodu i ona stara.
Ovo je lista gradova sa turskim nazivima i prevodom na srpski jezik:
Obrenovac – Palež
Čačak – blato, mulj
Ćuprija – most
Bajina Bašta – Baja Osman, turski spahija iz tog kraja
Prokuplje – Urkub ili Okrub
Nova Varoš – Skender-pašina Palanka i Jeni Kasaba
Kuršmlija – Kuršumli Kilise, što znači – Olovna Crkva
Kladovo – Fetislam
Leskovac – Hisar – tvrđava
Novi Pazar – trg, trgovište, pijaca
Vladičin han – kuća

OVA SRPSKA IZREKA IMA MRAČNO POREKLO: Povezuje se sa demonima i vešticama, u njenoj krošnji kriju se AKREPI I SMRT
Ovo sigurno znate - za nekog ko se ponaša glupo, ludo, ko je naivan ili smušen, često kod nas umeju da kažu da je “pao sa kruške”. I suprotno, kad neko hoće da istakne kako nije glup, naivan, blesav… on će reći kako “nije pao sa kruške”.

I STARO I MLADO SE KRSTI KAD PROLAZI PORED CRKVE: Evo da li je to hrišćanski i šta kaže SVETO PISMO o radu na CRVENO SLOVO
Da li treba raditi na crveno slovo, pitanje je koje često muči Srbe. Vremenom su se mnoge navike vezane, navodno, za veru ukorenile u narodu, ali neke od njih su samo praznoverje.

KAKO SE PRAVILNO KADI KUĆA? Neizostavni hrišćanski ritual u domovima mnogih Srba ima jaku simboliku i TERA NEČASTIVE SILE I DUHOVE
Pravoslavni hrišćani veruju da kađenje kuće tera negativne stvari, pa je neizostavno pri svakom crkvenom obredu, bilo to liturgija, molitva ili obavljanje svetih tajni, od krštenja i venčanja do jeleosvećenja (molitve i pomazivanje bolesnih osvećenim uljem).

OVO IME VOLE SVI NA SVETU, A SRBI GA ČESTO DAJU ŽENSKOJ DECI: Krije SIMBLIKU na koju niko ne ostaje IMUN!
Ovo žensko ime roditelji obožavaju, nose ga sve generacije a ima izuzetno jaku simboliku

SRPSKI OBIČAJI VEZANI ZA MESEC: Zašto su lunarni ciklusi imali veliki značaj u narodnoj tradiciji?
U srpskoj narodnoj kulturi, mesečeve mene i lunarni ciklusi imali su posebno mesto, povezani sa brojnim običajima, verovanjima i ritualima. Naši preci verovali su da mesečeve faze direktno utiču na njihov svakodnevni život, zdravlje, plodnost zemlje i životinja, kao i na opštu sreću i blagostanje.
Komentari(0)