NARODNA VEROVANJA KOJA SE VEZUJU ZA BILJKE: Bosiljka donosi sreću, a ove biljke probkletstvo - nemojte ih saditi blizu kuće
Mnogi su zaboravili ovu narodnu tradiciju.
Ipak, neka verovanja opstaju i dan danas, pa neretko možete čuti od starijih osoba da bosiljak uvek treba da bude u kući. Isto tako, neke biljke poput bagrema, trebalo bi da budu daleko, daleko od kuće.
Evo nekih narodnih verovanja , koja se tradicionalno vezuju za biljke:
Božur
Možda vas zanima:
Trikovi o kojima vrtlari ćute: Uz ove korake vaše biljke će bujati kao nikad pre
Uz malo strpljenja i pravilne nege, svaka biljka može postati ponos vašeg doma. Nije potrebno mnogo — samo pažnja, doslednost i ljubav prema zelenilu
7 kućnih biljaka koje donose sreću, novac i blagostanje u vaš dom
Danas, u savremenim domovima i baštama, zelene biljke nisu samo ukras - one postaju čuvari dobre energije i podsvesni podsetnik na blagostanje koje želimo da privučemo u svoj život
Možda vas zanima:
Trikovi o kojima vrtlari ćute: Uz ove korake vaše biljke će bujati kao nikad pre
Uz malo strpljenja i pravilne nege, svaka biljka može postati ponos vašeg doma. Nije potrebno mnogo — samo pažnja, doslednost i ljubav prema zelenilu
7 kućnih biljaka koje donose sreću, novac i blagostanje u vaš dom
Danas, u savremenim domovima i baštama, zelene biljke nisu samo ukras - one postaju čuvari dobre energije i podsvesni podsetnik na blagostanje koje želimo da privučemo u svoj život
Možda vas zanima:
Trikovi o kojima vrtlari ćute: Uz ove korake vaše biljke će bujati kao nikad pre
Uz malo strpljenja i pravilne nege, svaka biljka može postati ponos vašeg doma. Nije potrebno mnogo — samo pažnja, doslednost i ljubav prema zelenilu
7 kućnih biljaka koje donose sreću, novac i blagostanje u vaš dom
Danas, u savremenim domovima i baštama, zelene biljke nisu samo ukras - one postaju čuvari dobre energije i podsvesni podsetnik na blagostanje koje želimo da privučemo u svoj život
Po jednoj srpskoj priči, božur je prvo imao cvet bele boje, ali je na Kosovu od krvi srpskih junaka dobio crvenu boju i raširio se po Srbiji.
Bosiljak
Bosiljak prati svakog Srbina kroz sve ozbiljnije prilike u životu od rođenja do smrti. Bosiljak je Božji cvet i prvo se u bašti posadi on, pa tek drugo cveće. Na Bogojavljenje, u vodu koja se ujutru donosi sa izvora, stavi se bosiljak, pa se istom svi ukućani zapoje. Osveštanom vodom sveštenik kropi vernike i blagosilja uz pomoć bosioka. U vodi u koju je potopljen bosiljak kupa se porodilja posle porođaja, kao i novorođenče do 40 dana.
Breza
Srbi su od grana breze pravili metle. Breza je prokleto drvo jer su Spasitelja šibali brezovim granama. Od suve kore breze se prave baklje (lile) koje se pale na Ivanjdan ili Petrovdan. Iz debljeg drveta breze se u rano proleće toči sok koji se pije umesto vode.
Bagrem
Bagrem nije dobro drvo i zato ne treba da bude blizu kuće. Srbi su bagrem zvali nerod (bez roda). Kalemljenje bagrema je skrnavljenje.
Bršljan
Bršljan je drvo ljubavi do smrti, jer se obavija oko drugog drveta koje se na kraju osuši. Grančice bršljena se stavljaju u venčiće koje prave devojke. Na Božić se bršljanom kiti kuća, jer tada ima plodove i lišće. Bršljan se koristi u narodnoj medicini.
(Krstarica)
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Nedeljom se ne šije – ne zbog lenjosti, već zbog kazne
U narodu se govorilo da žena koja uzme iglu u nedelju, ušiva sama sebi nemir. Nedelja je dan kada treba ćutati, odmarati i slušati, ne boditi red iglom
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Zašto se ne vraća metla ako se pozajmi?
U srpskoj narodnoj tradiciji metla nije bila samo alatka za čišćenje – već predmet koji nosi energiju doma. Kad se jednom da, ne vraća se – da se s njom ne vrati i ono što je iz kuće otišlo
Dušanov Zakonik bio je surov, ali pravičan: Vladalo je pravilo "Oko za oko, zub za zub", a ove brutalne kazne čekale su pijanice, preljubnike i one nepristojne
Dušanov zakonik donet je na saboru Vlastele i crkvenih velikodostojnika na Vaznesenje Gospodnje, 21. maja 1349. godine u Skoplju
Komentari(0)