NEKADA NAM JE MALO BILO SASVIM DOVOLJNO Na ovoj hrani odrasle su generacije Srba, a danas je zaboravljena
Bila je to sita užina, koja je služila i ljudima u polju da utole glad i izdrže teške poslove.
Kriška hleba, sa začinima, narodna je hrana na kojoj su odrasle mnoge generacije.
Posebno kada se domaći hleb pekao u furunama, a kriška cipovke bila veće od dečijih obraza.
Možda vas zanima:
Gastronomski pejzaž Srbije – od „špajzerske“ do „pite na sve načine“
Srbija je zemlja u kojoj se raznolikost prepoznaje ne samo po pejzažima i govorima, već i po hrani. Svaki kraj ima svoje specijalitete, a ponegde je cela kuhinja dobila nadimak koji je ostao u narodnom govoru. Od „škole roštilja“ u Leskovcu, preko „kuhinje pita“ u Sandžaku, do „špajzerske trpeze“ u Banatu – nazivi nisu slučajni, već su odraz prirode, istorije i navika stanovništva.
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Možda vas zanima:
Gastronomski pejzaž Srbije – od „špajzerske“ do „pite na sve načine“
Srbija je zemlja u kojoj se raznolikost prepoznaje ne samo po pejzažima i govorima, već i po hrani. Svaki kraj ima svoje specijalitete, a ponegde je cela kuhinja dobila nadimak koji je ostao u narodnom govoru. Od „škole roštilja“ u Leskovcu, preko „kuhinje pita“ u Sandžaku, do „špajzerske trpeze“ u Banatu – nazivi nisu slučajni, već su odraz prirode, istorije i navika stanovništva.
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Možda vas zanima:
Gastronomski pejzaž Srbije – od „špajzerske“ do „pite na sve načine“
Srbija je zemlja u kojoj se raznolikost prepoznaje ne samo po pejzažima i govorima, već i po hrani. Svaki kraj ima svoje specijalitete, a ponegde je cela kuhinja dobila nadimak koji je ostao u narodnom govoru. Od „škole roštilja“ u Leskovcu, preko „kuhinje pita“ u Sandžaku, do „špajzerske trpeze“ u Banatu – nazivi nisu slučajni, već su odraz prirode, istorije i navika stanovništva.
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
U vreme dok su se deca igrala, trčala, družila, svađala i plakala zajedno, majke su im na krišku hleba bela mazale svinjsku mast.
Bila je to sita užina, koja je služila i ljudima u polju da utole glad i izdrže teške poslove.
U ostavama se krio drugi važan sastojak ove namirnice, svinjska mast smeštena u emajliranim kacama.
Danas se mast može kupiti u svakoj prodavnici, pa zašto onda ne probati ponovo ukuse detinjstva.
Hleba i masti na današnjem meniju novih domaćica može da bude, što da ne, i neka vrsta predjela ili koktel posluženja.
Sem hleba i masti, potrebna su za ovaj „specijalitet“ još dva začina, mlevena paprika i so a mogu se dodavati kriške crnog luka.
Sastojci:
- parče hleba
- svinjska mast
- mlevena crvena paprika
- so
Priprema:
Iseći hleb na parčad, može se koristiti i prženi topli hleb.
Namazati svako parče mašću, posoliti i posuti crvenu, melvenu, slatku papariku. Prijatno!
Recept za najbolju večeru: Preukusno starinsko jelo koje vraća snagu i poboljšava probavu!
Pravi se od žutog ili belog kukuruznog brašna
Kuvana prebranac čorba za zimu: Recept iz starog konaka koji greje bolje od peći
Nije klasičan prebranac, nije ni pasulj čorba – ovo jelo se kuvalo u zemljanom loncu, sa lukom, mašću i suvim šljivama, da ogreje i kad napolju vetar urla
Najbolji starinski recept za sitne kolače: Od jedne smese 3 vrste bombica, savršene za slave
Recept koji obavezno morate da sačuvate - od jedne smese dobiju se čak 3 različite vrste sitnih kolača za slavu!
Jesenja pita od prosa i jabuka: Zaboravljeni posni kolač iz južne Srbije
Napravljena od skromnih sastojaka, bez jaja, mleka i šećera, ova pita je bila jesenja poslastica sirotinje – a danas je pravo otkriće za ljubitelje zdrave, domaće i postne hrane
Komentari(0)