AUTENTIČNA PRIRODA KAMENOG SELA Tradicionalna i jedinstvena arhitektura privlače sve više turista u ovo malo mesto!

Aleksandar Stanojevic

14:00

Turizam 0

Staroplaninsko selo Gostuša, u javnosti je poznato kao kameno selo zbog očuvane tradicionalne arhitekture.

AUTENTIČNA PRIRODA KAMENOG SELA Tradicionalna i jedinstvena arhitektura privlače sve više turista u ovo malo mesto!
shutterstock

 

Glavna karakteristika narodnog graditeljstva su krovovi od kamenih ploča. Projekat fondacije „Arhitekta Aleksandar Radović“, o zaštiti kamenog sela, jedini je iz Srbije i jedan od 10 u Evropi koji će finansirati Evropska unija u okviru projekta „Evropske priče o nasleđu“.

Kamenih krovova i dobrih majstora u Gostuši je sve manje. Sedamdesetpetogodišnji Vasa Vlatković kaže da se poslednjih godina ploče zamenjuju crepom ili se krovovi samo popravljaju.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Foto: serbia.com

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

 

„Dok se mi stariji nešto razumemo da to održavamo, posle sve propada. Samo može postojeći kamen da ostane“, priča Vasa Vlatković iz Gostuše.

Porodica Vidanović, jedna je od retkih koja je kuću u Gostuši, zahvaljujući donaciji Svetske banke obnovila u tradicionalnom stilu.

shutterstock

 

„Moglo je da se napravi skoro nova kuća. Mnogo je teže obnoviti nego izgraditi novu kuću. Ove ploče su sve na leđima iznete da bi se kuća pokrila“, objašnjava meštanin Dragan Vidanović.

Ali obnova se isplati, jer upravo tradicionalna arhitektura i netaknuta priroda, privlače sve više turista u Gostušu.

„Gostiju ima uvek, većina su iz inostranstva. Njih interesuje priroda, da se udalje od interneta i telefona. Interesuje ih dobra hrana i naše gostoprimstvo“, kaže Božana Vidanović.

Stručnjaci kažu da je najveća pretnja očuvanju kamenog sela – crep. Samo u ovom delu Gostuše, umesto kamenih ploča, 15 kuća prilikom rekonstrukcije, pokriveno je crepom.

 

„Situacija je loša zato što zaštita kulturnog i prirodnog nasleđa je nešto što ne treba da bude samo na papiru i samo formalno, već mora da sadrži programe i projekte koji se vraćaju zajednici i ljudima koji žive u objektima koji su zaštićeni i koji će njih održavati“, naglasila je Elena Vasić, upraviteljka fondacije „Arhitekta Aleksandar Radović“.

U selu koje ima svega šezdesetak stanovnika postoji 250 jedinstvenih objekata narodnog graditeljstva, koji se moraju sačuvati za buduće generacije.

Selo Gostuša na mapi:

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading