Nenad i njegov sin ostali na porodičnom imanju i bave se vinogradarstvom: Deset tona grožđa prve klase prodali su ove godine
Rod i kvalitet - odlični, a cena solidna
Veliki je broj onih koji u potrazi za boljim životom i trbuhom za kruhom, napuštaju svoja ognjišta na selu i odlaze u veće gradove. Ali, tu su i oni poslednji Mohikanci koji ne odustaju od poljoprirede i žive od svog rada, ali i od onoga što im je priroda dala. A, priroda je u selima oko Topole bila i te kako darežljiva pa i ne treba da čudi što ovaj kraj nazivaju srpskom Toskanom.
Nenad Glišić iz topolskog sela Šume ostao je na selu i bavi se poljoprivredom baš kao što su i njegovi roditelji čitavog života radili. U njegovoj poljoprivrednoj proizvodnji dominira vinova loza a ovaj iskusan vinogradar naglašava da je iza njih jedna od težih godina kada je ova kultura u pitanju.
- Bilo je puno kiše u fazama kada nije trebala, dosta bolesti, vinova loza ne voli dosta kiše. Ipak mi smo ostvarili pristojan rod i kvalitet, cena solidna, imali smo oko 10 tona prve klase koju smo prodavali po ceni od 170 do 200 dinara“, kaže Nenad.
Možda vas zanima:
Kad vino proključa, domaćin ga krsti – tajna starog običaja iz srpskih vinograda
U vinogradarskim krajevima Srbije – posebno u Župi, Negotinskoj Krajini i Sremu – postajao je običaj da se nakon završene berbe grožđa pravi svečanost posvećena prvom vinu.
Od prvog grozda do čaše vina: Jesenji vinogradarski običaji
Septembar i oktobar u Srbiji oduvek su bili vreme kada vinogradi ožive. Berba grožđa nije bila samo poljoprivredni posao, već i praznik zajedništva, pesme i običaja koji su se čuvali kroz generacije.
Možda vas zanima:
Kad vino proključa, domaćin ga krsti – tajna starog običaja iz srpskih vinograda
U vinogradarskim krajevima Srbije – posebno u Župi, Negotinskoj Krajini i Sremu – postajao je običaj da se nakon završene berbe grožđa pravi svečanost posvećena prvom vinu.
Od prvog grozda do čaše vina: Jesenji vinogradarski običaji
Septembar i oktobar u Srbiji oduvek su bili vreme kada vinogradi ožive. Berba grožđa nije bila samo poljoprivredni posao, već i praznik zajedništva, pesme i običaja koji su se čuvali kroz generacije.
Možda vas zanima:
Kad vino proključa, domaćin ga krsti – tajna starog običaja iz srpskih vinograda
U vinogradarskim krajevima Srbije – posebno u Župi, Negotinskoj Krajini i Sremu – postajao je običaj da se nakon završene berbe grožđa pravi svečanost posvećena prvom vinu.
Od prvog grozda do čaše vina: Jesenji vinogradarski običaji
Septembar i oktobar u Srbiji oduvek su bili vreme kada vinogradi ožive. Berba grožđa nije bila samo poljoprivredni posao, već i praznik zajedništva, pesme i običaja koji su se čuvali kroz generacije.
Kako kaže, nije lako ali ne kaje se što je ostao na očevom pragu i što svaki dan provodi u polju. S ponosom ističe, da je njegov mlađi naslednik ostao sa njim na selu i zajednički obrađuju nekoliko hektara zemlje.
- Srednja generacija se gasi, nisu na selu, nema nas puno, gase se domaćinstva, teško mi padne kada nemam sa kim da popričam i da se družim, nekada je sve bilo drugačije. Imam dva sina, stariji je završio fakultet i ostao u gradu a mlađi je završio srednju poljoprivrednu i ostao je ovde samnom. Volimo poljoprivredu, bavimo se voćarstvom, vinogradarstvom i cvećarstvom i zajedničkim snagama ćemo održavati imanje i nastaviti da radimo poljoprivredu“, ističe Nenad.
On naglašava da se podižu novi zasadi voća i da srpski seljak vidi budućnost na selu ali da bi se mladi sve više posvetili poljoprivredi potrebno je preduzeti određene mere.
- Naši domaćini dosta lutaju u poljoprivrednoj proizvodnji, sadi se razno voće i nije teško zasaditi, ali kasnije nastupa problem. Tržište nije sigurno, jedne godine je dobra cena i traži se određeno voće a sledeće godine je cena niska i niko neće, zbog toga nijedna kultura ne donosi sigurnu zaradu i prinuđeni smo da svaštarimo da bi poklopili gubitak sa druge strane. Država treba još više da stane iza poljoprivrednika, da ga zaštiti, da mu pomogne i onda će biti lakše“, mišljenja je Nenad.
Da li trudnice i bolesni treba da poste? Sveštenik otkriva koja pravila moramo da poštujemo tokom Božićnog posta
Božićni post počinje sutra, 28. novembra i trajaće 40 dana, do 6. januara.
Sutra počinje Božićni post, OVO je najvažnije: Džabe uzdržavanje od mrsne hrane ako vam misli budu rđave i zle
Božićni post počinje sutra, 28. novembra, a cilj posta je približavanje Bogu, kako kroz uzdržavanje od mrsne hrane i zlih misli, tako i kroz molitvu i činjenje dobrih dela.
SUTRA SU BOŽIĆNE POKLADE I SVETI APOSTOL FILIP Vreme za gozbu i veselje sa ukućanima: Ovo su običaji za poslednji dan pre Božićnog posta
Srpska pravoslavna crkva i vernici sutra obeležavaju praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, ali i Božićne poklade, koje najavljuju sutrašnji početak šestonedeljnog Božićnog posta.
Sutra je sveti Jovan Zlatousti: Veruje se da jedno nikako ne treba da radite ako vam je život mio
Sveti Jovan Zlatousti poštuje se u celom hrišćanskom svetu. Bio je patrijarh u Carigradu i autor knjige “O sveštenstvu”, kao i nekoliko veoma cenjenih beseda zbog čega je i dobio nadimak “Zlatousti”. Pravoslavni vernici ga praznuju 26. novembra, a ovo su najpoznatiji običaji za koje se veruje da treba da se ispoštuju za ovaj praznik.
Božićni post 2025: Kad počinje, pravila i šta smete i ne smete da jedete
Božićni post 2025. godine počinje 28. novembra 2025. i završava 6. januara 2026. godine.
Komentari(0)