Godinama preko reke prelazili uz pomoć improvizovane drvene ćuprije

Meštani zaseoka Osoje kod Priboja godinama unazad teško su živeli prelazeći preko improvizovanog drvenog mosta postavljenog preko reke Poblaćnice, rizikujući tako svoju bezbednost. Most su mogli preći samo vešti pešaci, a dok reka ne podivlja prelazili su je volovksom zapregom ili traktorom.
Njihovim mukama sada je konačno došao kraj, jer je reka Poblaćnica ukroćena, završen je novi most, pa meštani konačno do Priboja mogu da stignu i automobilom.
- Za žitelje desetak domaćinstava Eminića, Šumana, Islamagića, Alimanaovića i Šehovića, iz zaseoka Osoje, ovaj most, nije samo povezivao dve obale, već je i bukvalano izlaz u svet i civilizaciju, kažu za RINU meštani.
Možda vas zanima:

Beli most u Vranju: Gde kamen svedoči, a legenda živi
U senci vranjskih sokaka stoji most koji spaja obale, ali i vekove — i koji svedoči koliko mit i istorija mogu da žive jedno pored drugog.

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:

Beli most u Vranju: Gde kamen svedoči, a legenda živi
U senci vranjskih sokaka stoji most koji spaja obale, ali i vekove — i koji svedoči koliko mit i istorija mogu da žive jedno pored drugog.

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:

Beli most u Vranju: Gde kamen svedoči, a legenda živi
U senci vranjskih sokaka stoji most koji spaja obale, ali i vekove — i koji svedoči koliko mit i istorija mogu da žive jedno pored drugog.

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Opština Priboj prepoznala je značaj izgradnje betonskog mosta, kao trajnog rešenja,odvojila sredstava, i most je, na zadovoljstvo meštana, već u funkciji.
Most je visok dva ipo metra, širok je četiri, a dug 4,5 metara, sa krilima čak 11 metara. Utrošeno je preko 50 kubika betona i 2,5 tone armature. Meštani ga već koriste, iako preostaje još nekih sitnijih poslova.
Meštani zaseoka Osoja u MZ Zabrnjica, nakon dugog čekanja dočekali su kvalitetno i trajno rešenje. Sa izgradnjom mosta, podignut je i nivo puta, pa su sada izbegnuti i dosadašnji usponi sa obe strane reke.

Sutra je Sveti Vavila: Bio je mučen vatrom, obešen o drvo, a na kraju mu je odrubljena glava, ali se nikada nije odrekao Hrista!
Vavila je sahranjen zajedno sa svojim učenicima

Stare drvene bandere iz doba Tita konačno se menjaju: Sela u Gornjem Milanovcu dobijaju novu i modernu elektromrežu vrednu preko 30 miliona dinara
U selu Lunjevica kod Gornjeg Milanovca, u zaseoku u kom ima oko 30 domaćinstava i vikend kuća, obnovljena je elektromreže, koja je postavljena pre više od tri decenije i zbog dotrajalosti je često izazivala prekide u snabdevanju električnom energijom.

Podaci potvrđuju - Čačak je jedan od privredno najrazvijenijih gradova u Srbiji, lokalnim privrednicima dodatni vetar u leđa daje Moravski koridor
Izvoz skočio za 12.1 a uvoz smanjen za 3.7 odsto

Uštedeće se i do 90 odsto energije: Sjajna vest sa Zlatibora - komunalno preduzeće dobilo svoju solarnu elektranu snage 40 kilovata
Opština Čajetina jedna je od najčistijih u Srbiji, a na Zlatiboru su još odavno shvatili koliko je važno koristiti obnovljive izvore energije. Sa tim ciljem će u komunalno preduzeće Zlatibor u budućem periodu za svoje potrebe koristiti električnu energiju dobijenu od sunca, posredstvom solarne elektrane.

Ovako će izgledati korito reke Despotovice nakon rekonstrukcije: Spas za građane od poplava ali i sjajno mesto za rekreaciju - biće izgrađene pešačke i trim staze
Projekat vredan više od milijardu dinara
Komentari(0)