Srpska pravoslava crkva i njeni vernici danas slave Svete mučenike Emilijana i Jakinta.
U vreme Julijana Odstupnika a u Trakijskom gradu Dorostolu beše Emilijan mladić, sluga u gradonačalnika. Kada car Odstupnik poče ognjem i mačem da satire hrišćanstvo širom carstva rimskog, dođe carski izaslanik i u Dorostol, da ubije hrišćane.
No ne nađe ni jednog jedinog. Obradovan time on davaše gozbu veliku građanima dorostolskim, i naredi žrtvoprinošenje veliko idolima i veselje po svemu gradu, dan i noć. Te noći zađe Emilijan sveti po idolskim hramovima, tržištima i ulicama gradskim, i maljem polupa sve idole. Sutradan beše užas u gradu. Svi tražahu sokrušitelja bogova svojih. Uhvaćen bi jedan seljak, toga jutra videvši da prolazi pored hrama, Emilijan videvši da će nevin čovek da strada reče u sebi: "Ako ja skrijem svoje delo, onda kakva mi je korist od toga što učinih? Ne ću li se naći pred Bogom kao ubica nevina čoveka"? Prijavi se dakle, carskom izaslaniku i priznade sve. Ovaj razjaren upita Emilijana, ko ga nagovori da to učini? Odgovori mučenik Hristov: "Bog i duša moja zapovedi mi, da sokrušim one mrtve stubove, koje vi nazivate bogovima". Tada sudija naredi da ga šibaju, i posle šibanja i drugih muka da ga u ognju sagore. Tako skonča svoj zemni život sv. Emilijan i preseli se u nebesni 18 jula 362. godine.
MOLITVA
"Mučenik Tvoj Gospode, Emilijan, u stradanju svome je primio nepropadljivi venac, od Tebe Boga našega, jer imajući pomoć Tvoju mučitelje pobedi, a razori i nemoćnu drskost demona: Njegovim molitvama spasi duše naše."
Sudbina svetog mučenik Jakinta
Ovaj sveti mučenik rodi se od pobožnih roditelja, Teoklita i Teonile, u vreme kada crkvom u gradu Amastridi, upravljaše episkop Iraklije. Ovaj svetitelj dobi ime Jakint od anđela Božjeg koji se javio. Kada mu bi tri godine on vaskrse umrlog mališana prizivanjem imena Hristova. Ukoliko sveti Jakint rastijaše telom, utoliko rastijaše duhovnim rastom vrline. I činjaše blaženi mnoga čudesa. Tako dostiže starost. Gledajući ideolopoklonike gde se kao božanstvu klanjaju jednom šupljem brestu, on, podstaknut božanskom revnošću, ode i odseče to drvo. Zbog toga bi uhvaćen i odveden u grad Amastridu k upravitelju oblasti Kastrinsiju i ostalim starešinama grada. Tu ga najpre žestoko biše; zatim mu izbiše zube, pa ga onda vezaše konopcima i izvukoše izvan grada, i tu oštrim motkama tukoše. Posle toga baciše ga u tamnicu, gde on svetu dušu svoju predade u ruke Božje.
Priča se da se na njegovom grobu dešavalo sledeće čudo: svake godine o prazniku svetog mučenika Jakinta, kada su se hrišćani skupljali na njegovom grobu i vršilo se bogosluženje, iz njegovog groba se dizao prah koji je episkop sabirao u jedan svešteni sasud, pa ga razdavao hrišćanima, koji su tim prahom lečili neduge duševne i telesne.
Ne zaliva se često, drži se na svetlosti, a može porasti i do 90 cm u visinu: Sve što treba da znate najzahtevnijem cvetu
Božićna zvezda (Euphorbia pulcherrima) – poreklo, nega, zanimljivosti, visina do 90 cm, saveti za zalivanje i cvetanje, simbolika i popularne sorte
Sutra je Đurđic i kreću „vučiji dani": Po narodnom verovanju to je NAJOPASNIJI PERIOD u godini i evo kakva će nam BITI ZIMA
Srpska pravoslavna crkva sutra - 16. novembra obeležava Đurđic - Obnovljenje hrama Svetog velikomučenika Georgija. U pitanju je jedna od najčešćih slava srpskih porodica i gradska slava Novog Sada i Bora.
Jedini cvet koji može da preživi zimu i mraz: Ne zahteva dodatnu negu, a veruje se da donosi sreću u kući ispred koje je posađen
Stručni naziv za ovaj cvet je Calluna vulgaris, dok je u narodu poznat kao Vres - otporna i dekorativna biljka koju možete posaditi na terasi ili direktno u dvorište
SRBI SUTRA SLAVE VELIKE SVETITELJE Ovo su narodna predanja koja se vezuju za praznik hiljade mučenika
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra slave svete mučenike Akindina, Pigasija, Anempodista, Aftonija, Elpidifora i druge s njima
Kako da se kiseli kupus ne pokvari: Tri stvari su ključne, a biće i ukusniji ako dodate jedan sastojak
Kada kiselite kupus bitno je da izaberete pravu posudu
Komentari(0)