Još za života je stekao mnogo poklonika
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Svetog Atanasija Atonskog.
Sveti Atanasije Svetogorski ili Atonski je živeo u 10. veku. Zamonašivši se više godina je proveo kao pustinjak. Upravo on je uveo kinovijski sistem na Svetu Goru - ideju da monasi treba da žive u zajednici, umesto kao pustinjaci kao što je preovlađivalo do tada.
Još za života je stekao mnogo poklonika. Napisao je prvi topik, odnosno zakonik Svete Gore, piše Istorijski zabavnik.
U našim krajevima, narod Svetog Atanasija smatra jednim od zaštitnika od nepogoda i oluja.
                                                                                            
                                                
                                                
                                                                                                                                                                                                                                            
                                            
                                            
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                    
                                            
                                        
                                    
                                                                                    
                                                                                            Printscreen/Instagram
                                        
                                                                                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
                                            
                                            
                                            
                                        
                                    
                                                                                                                                
Na jugu Srbije do danas je ostala sačuvana priča o tome kako je đavo iskušavao ovog monaha prerušivši se u najlepšu devojku koja ga je mamila da se odrekne Boga i pridruži joj se u obožavanju nečastivog.
Sveti Atanasije je prozreo ovu prevaru i zamolio je devojku da mu pokaže đavoljsku moć tako što će uskočiti u mali ćup. Ona je to učinila, a monah je odmah zatvorio posudu i bacio je u more.
Legenda kaže da je ćup godinama plutao, sve dok ga nisu pronašli ribari koji su ga otvorili. Tako je đavo ponovo izašao i i danas luta svetom iskušavajući i kvareći ljude. Zbog ovoga, stari kažu da čim zagrmi, đavo pomisli da to ide Sveti Atanasije, uplaši se i odmah uskače u posude. Zato je važno da se na današnji dan svi sudovi drže čvrsto zatvoreni.
U nekim krajevima Srbije, Svetog Atanasija slave vodeničari koji veruju da na današnji dan đavoli vrebaju u virovima, pa ni vodenice danas neće dobro da rade.
 
            DA LI SKRNAVITE PRAVOSLAVLJE AKO SLAVITE NOĆ VEŠTICA? Đakon Stevan šokirao odgovorom
Na mrežama je uvek "ratno stanje" između onih koji se gnušaju praznika veštica i onih kojima je to još jedan razlog za žurku.
 
            Veliki bazen sa tribinama i mali za decu sa vodenim atrakcijama: Luksuzni kompleks gradi se u Kladovu, srpska Đenova postaje sve atraktivnija destinacija
Smeštena na obalama Dunava opština Kladovo ima mnogo toga da ponudi turistima, ali kako bi de dodatno pojačao turistički potencjijal i privukao još veći broj posetilaca u saradnji sa Ministarstvom turizma Republike Srbije, započela je izgradnja otvorenog bazenskog kompleksa.
 
            Dala deo svoje jetre kako bi spasila sina: Jelena je majka heroina iz Čačka, njen Marko nakon operacije u Turskoj sada se uspešno oporavlja
Da je najjači čovek na svetu majka dokazano je u mnogim primerima, jer upravo majkama nije teško da se ponekad i nadljudskim naporima bore za svoju decu. Jedan takav primer stiže i iz Čačka - majka Jelena Trnavac svom sinu Marku (12) donirala je deo jetre nakon što mu je dijagnostifikovana teška bolest.
 
            Zabrinjavajuće brojke, a ambulante u Novom Pazaru i Tutinu poluprazne: Vakcine stigle, ali građani ih izbegavaju
U Novom Pazaru i Tutinu u toku je sezonska vakcinacija protiv gripa, ali je, prema podacima Zavoda za javno zdravlje Novi Pazar, iskorišćeno manje od polovine pristiglih doza. Lekari upozoravaju da je odziv građana izuzetno nizak i apeluju na stanovništvo da se odazove kako bi se sprečilo širenje respiratornih infekcija tokom jeseni i zime.
 
            Kako da u Srbiji pronađete skriveno blago? Evo gde ga ljudi najviše nalaze i kako ga detektuju, odmah unovče plen!
U Srbiji sve više ljudi otkriva uzbudljivu strast – traženje vrednih predmeta u prirodi
 
                 
            
Komentari(0)