Crno zlato sa Zlatibora svi traže, katran se peče u malim zidanim kućicama i prodaje "kao alva"
Magični lek iz prirode koji se koristi u medicini i farmaciji
Otporni Zlatiborci ceo svoj život provode u suživotu sa prirodom, od nje uče, prilagođavaju se, ali i njene potencijale koriste kako bi zaradili dinar. Tako je bilo nekada, a tako i sad. Samo u zlatiborskim selima još uvek se mogu videti male zidane kućice u kojima se peče katran – magični lek od smole bora koji se koristi u medicini i farmaciji. Iako je ovaj zanat pri izdisaju, Ljubenko Radović još uvek po šumama traga za dobrim panjem, kako bi od njega napravio kvalitetan katran.
„To je crna tečnost, jakog mirisa i oporog ukusa. Decenijama unazad ovde se peče od panjeva crnog bora i mnogi ga koriste u lečenju problema sa disanjem, kod kožnih infekcija. Ljudi u naše selo dolaze iz svih delova Srbije i kupuju na desetine kilograma, kasnije od toga prave meleme i kreme. Katran se koristi i kao lek za životinje, jer se njim mažu njihove rane i brže zarastaju“, kaže za RINU ovaj iskusni katrandžija iz Jablanice.
U zlatiborskim selima od proizvodnje katrana nekad su živele i prehranjivale se čitave porodice i to je bio glavni izvor prihoda. Sada se velike vatre pale samo u nekoliko domaćinstava, omladina je izabrala druge, kako kažu, čistije poslove.
Možda vas zanima:
Snimak jedne devojke sa Zlatibora izazvao lavinu komentara: "Ko te tera da ideš tamo?" VIDEO
Zlatibor važi za jednu od najpopularniji turističkih destinacija u Srbiji, broj turista se iz godine u godinu povećava što srpski planinski dragulj kotira u sam vrh evropskog turizma.
Zlatiborke za ponos: Tri sestre ručno pletu šarene kape i prodaju ih zajedno, svi su oduševljeno gledali u njihov štand
Tri sestre, Zlatiborke, Bojana (14), Simona (13) i Nikolina (10) zaista mnogima mogu poslužiti za primer. Ove devojčice odlučile su da same zarade svoj dzeparac, uz pomoć majke isplele su prelepe, šarene zimske kape koje su izložile tokom manifestacije Pršutijada na Mačkatu.
Možda vas zanima:
Snimak jedne devojke sa Zlatibora izazvao lavinu komentara: "Ko te tera da ideš tamo?" VIDEO
Zlatibor važi za jednu od najpopularniji turističkih destinacija u Srbiji, broj turista se iz godine u godinu povećava što srpski planinski dragulj kotira u sam vrh evropskog turizma.
Zlatiborke za ponos: Tri sestre ručno pletu šarene kape i prodaju ih zajedno, svi su oduševljeno gledali u njihov štand
Tri sestre, Zlatiborke, Bojana (14), Simona (13) i Nikolina (10) zaista mnogima mogu poslužiti za primer. Ove devojčice odlučile su da same zarade svoj dzeparac, uz pomoć majke isplele su prelepe, šarene zimske kape koje su izložile tokom manifestacije Pršutijada na Mačkatu.
Možda vas zanima:
Snimak jedne devojke sa Zlatibora izazvao lavinu komentara: "Ko te tera da ideš tamo?" VIDEO
Zlatibor važi za jednu od najpopularniji turističkih destinacija u Srbiji, broj turista se iz godine u godinu povećava što srpski planinski dragulj kotira u sam vrh evropskog turizma.
Zlatiborke za ponos: Tri sestre ručno pletu šarene kape i prodaju ih zajedno, svi su oduševljeno gledali u njihov štand
Tri sestre, Zlatiborke, Bojana (14), Simona (13) i Nikolina (10) zaista mnogima mogu poslužiti za primer. Ove devojčice odlučile su da same zarade svoj dzeparac, uz pomoć majke isplele su prelepe, šarene zimske kape koje su izložile tokom manifestacije Pršutijada na Mačkatu.
„Moj otac je imao nas osmoro dece i sve nas je iškolovao praveći i prodavajući katran. Nigde nije radio u fabrici već samo to kod kuće, a živeli smo lepo. Sada samo nas nekoliko se i dalje time bavi, nismo odustali od katrandžijskog zanata. Treba dosta rada, može biti i naprono, ali može da se zaradi. Cena jednog kilograma katrana kreće se oko deset evra”, kaže Ljubenko.
Najviše smole ima u starom stablu, a panjevi crnog bora se vade dve decenije nakon seče. Katran se peče u katranicama. U zemlji se iskopa temelj i na njega se se zidaju oblice u ćerpove koji se oblepe ilovačom. U katranicu se zatim slaže luč, sve to se prekriva otpadom od panjeva i zapali.
“To gori jedan sat vremena dok stvori potrebnu temperaturu. Žar se zažari i kad se počne pokazivati crni dim, pokrivamo sitnom zemljom, zatvorimo plamen i gasimo. Ostavimo samo malo prostora na sredini, da ima plamena kako ne bismo ugasili odjednom”, podelio je Ljubenko tajnu svog zanata.
U Jablanicu po katran i dalje dolaze kupci iz svih delova Srbije, a od nekih 1200 kilograma luča dobije se oko 250 kilograma izuzetnog katrana, pa ako se to pomnoži sa deset evra koliko se kreće cena ove crne tečnosti, računica je jasna, kao i poruka – ko hoće da radi i zaradi uvek ima kako.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Prva zelena brana u Srbiji, visoka 68 metara: Istorijski dan za Zapadnu Srbiju, reka Rzav potekla kroz tunelske cevi
Prelomni trenutak u izgradnji brane „Arilje - profil Svračkovo”, koja će biti rezervoar čiste, pijaće vode za oko pola miliona žitelja zapadne Srbije dogodio se juče kada je Rzav potekao kroz tunelske cevi, što je omogućilo početak gradnje predbrane i zemljane brane koja će formirati jezero pijaće vode, ukupne zapremine 28 miliona kubnih metara.
Besplatan vrtić za svako treće dete i besplatni udžbenici
Fantastična vest za roditelje u Dragačevu
VIŠE NOVCA U NOVČANIKU Besplatan vrtić i udžbenici za svako treće dete!
Lučani - Dragačevski kraj poznat je po tome da redovno sprovodi populacine mere kako bi se povećao prirodni priraštaj. Sada je potpisan ugovor sa Ministarstvom za brigu o porodici i demografiju o sufinansiranju mera populacione politike i podrške u oblasti porodice i dece jedinica lokalne samouprave u Republici Srbiji u 2024. godini.
Na ovo su dugo čekali: Izgradnja bazena u Ljuboviji u punom jeku, do leta biće spremno za kupače
Radovi na izgradnji bazena u okviru sportsko-rekreativnog kopleksa u Ljuboviji teku planiranom dinamikom, potvrdili su predstavnici izvođača radova prilikom obilaska gradilišta.
Kineski radnici porušili dotrajali most u Lučanima: Niče novi preko reke Bjelice u naselju Dljin, on će u značajnoj meri ubrzati saobraćaj (FOTO)
Kineska kompanija China Communications and Construction (CCCC) kojoj je javno preduzeće „Srbija putevi“ poverilo izgradnju deonice auto puta Beograd Požega, a u okviru tog posla i izgradnju dva mosta na reci Bjelici, otpočela je svoje radove na uklanjanju i izgradnji, najpre novog mosta u Krstacu.
Komentari(0)