ISKOPAN SKELET ŽENE DŽINOVSKOG RASTA Veliko otkriće srpskih arheologa na groblju manastira zbunilo naučnike (FOTO/VIDEO)
Arheološka iskopavanja na manastirskom kompleksu Đurine ćelije donela su otkriće skeleta žene izuzetno visoke za taj period. Ona je bila sahranjena tokom 17. veka, a veruje se da je patila od endokrinih poremećaja koji dovode do ubrzanog i visokog rasta i brojnih drugih bolesti.
U radu autor M. Miljević - Đajić polemiše o mogućem slučaj gigantizma i/ili akromegalije kod žene iz 17. veka sahranjene na Đurinim ćelijama na Rudniku. Kao i o progresu drugih bolesti koje su joj, verovatno, otežavale kretanje, disanje i obavljanje bilo kakvih fizičkih aktivnosti. Takođe, u radu se diskutuje o odnosu zajednice prema deformitetima tokom života i posle smrti.
Naučni rad je objavljen u časopisu Journal of Bioanthropology.
Šta su gigantizam i akromegalija?
Endokrini poremećaji koji utiču na rast i razvoj osobe veoma su retki u arheološkim i modernim populacijama. Najčešća etiologija prekomernog sindroma rasta je povezana sa disfunkcijom hipofize koja proizvodi prekomerne količine somatropina ili hormona rasta. U većini slučajeva poremećaji rasta nastaju usled adenoma hipofize (benigni tumor) ili hiperplazije tkiva hipofize.
Možda vas zanima:
NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.
DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:
NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.
DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Možda vas zanima:
NAJSTARIJA BEOGRADSKA KAFANA Jedno vreme je samo u ovoj kafani pušenje bilo zabranjeno
Vreme je prolazilo, a kafan nije dobila novo ime i "?" se zadržao do dana današnjeg.
DŽIGERANI, ČARAPANI... Kako su stanovnici pojedinih krajeva u Srbiji dobili nadimke
Kako su gradovi i stanovnici dobili pojedinih krajeva dobili svoje zanimljive nadimke.
Prekomerno lučenje ovog hormona dovodi do preterano visokog rasta (od 215-250/270 cm) i predstavlja ozbiljnu prepreku normalnom fizičkom razvoju osobe. Ako se ovaj poremećaj javi pre nego se telesni rast završi onda se stanje naziva gigantizam, ako je rast završen pre nego što se tumor razvije, onda je to akromegalija. Međutim, kada se prekomerno lučenje hormona rasta javi u detinjstvu i nastavi kroz odraslo doba, rezultat je istovremeni razvoj oba poremećaja.
Gigantizam je izuzetno redak poremećaj. Dokumentovano je oko 100 slučajeva, mada je taj broj potcenjen. Akromegalija je češća u odnosu na gigantizam i javlja se u 3:1.000.000 slučajeva godišnje širom sveta. Ljudi sa akromegalijom žive oko 50 godina.
Najviši živi čovek Sultan Kosen, koji pati i od gigantizma i akromegalije, visok je 251 cm i ima 39 godina. Osoba koja pati od gigantizma, retko ili nikad ne doživi 25-30 godina zbog progresa drugih bolesti. Robert Vodlou je bio, i ostaje najviši čovek na planeti sa neverovatnih 272 cm, a patio je od gigantizma i umro u 22 godini.
Otkriće visoke žene na Đurinim ćelijama
Tokom arheoloških iskopavanja na lokalitetu Đurine ćelije (15-17. vek) otkriven je manastirski kompleks sa nekropolom. Severno od crkve sahranjivanje je obavljano ispod nadgrobnh ploča tokom 17. veka. Tu su se sahranjivali i muškarci, žene i deca. Žena sa visokom telesnom visinom bila je sahranjena ispod nadgrobne ploče ,a sa njom su bili i skeletni ostaci muškarca.
S tim da su njene kosti bile u sekundarnom položaju, a kosti muškarca u primarnom položaju. Ova grobnica je bila otvarana pre arheoloških iskopavanja. Moguće od strane pljačkaša grobova. Na ostatku nekropole su verovatno bili sahranjivani monasi. Sistematska arheološka iskopavanja na Đurinim ćelijama traju od 2013. godine.
Narodni muzej u Aranđelovcu/Đurine ćelije
Jednaka za života i u smrti
Žena sahranjena na ovoj nekropoli imala je oko 35-40 godina i telesnu visinu od 186 cm. U poređenju sa dokumentovanim telesnom visinom ljudi iz ovog perioda, skeletni ostaci pokazuju značajno odstupanje od proseka, a posebno kada su u pitanju žene. Žene su obično niže od muškarca, a u ovom periodu su bile visoke od 145-165 cm.
Pored toga što je žena sa Đurinih ćelija možda patila od endokrinog poremećaja, imala je problem i sa bolestima zglobova.
Bez obzira na njeno stanje ona je bila fizički aktivna do smrti. Teško je, ili je gotovo nemoguće, utvrditi koju količinu bola je trpela za života, ali je sigurno imala teške periode.
“Ovaj slučaj je pokazao da, uprkos otežanoj patološkoj slici i nesporno drugačijem fizičkom izgledu i razvoju, ona nije bila odvojena i izolovana od drugih grobova, već je u pogrebnoj praksi imala isti tretman kao i svi pokojnici, uključujući i sahranjivanje ispod nadgrobnog spomenika”, istakla je autorka u radu.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Za ovog dečaka treba da čuje cela Srbija: Lazar (13) se nije šišao čitav život, sada seo u frizersku stolicu i svu kosu doniraće mališanima obolelim od karcinoma
Da iako mali, imaju zaista veliko srce puno puta do sada dokazali su brojni mališani u Srbiji. Jedan od njih je definitivno i trinaestogodišnji Lazar Ponjavić iz Gornjeg Milanovca. Proteklo leto ostaće zauvek upisano u njegovom životu kao trenutak kada je dečje srce pokazalo veličinu odraslih. On se namerno odrekao dela sebe kako bi svojim vršnjacima, koji vode tešku borbu, podario nadu, snagu i razlog da veruju. Ošišao je svoju bujnu, dugačku i kovrdžavu kosu.
Danas treba da uradite ovo ako želite uspeh: Slavimo Prepodobnog Patapija, a evo šta kaže narodno verovanje
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju slavog Prepodobnog Patapija.
Iskoristite priliku za odmor: Spisak svih neradnih dana i praznika u 2026. godini
Nova 2026. godina počinje produženim vikendom, jer prvi neradni dani padaju u četvrtak i petak, pa će mnogi građani u narednu godinu ući sa četiri slobodna dana za odmor.
Ovo je prelepo, do sada smo to gledali samo na televiziji ili u većim gradovima: Po prvi put Nova Varoš dobila klizalište - deca oduševljena, plaćaju se samo klizaljke 200 dinara po satu
Ove zime po prvi put Nova Varoš imaće gradsko klizalište, čime se dodatno obogaćuje ponuda grada tokom praznične i zimske sezone. Montažno klizalište postavljeno je na platou iznad Trga vojvode Petra Bojovića, otvoreno je danas i već su sa oduševljenjem stigli prvi klizači.
Dečak daje svoje autiće koje je skupljao godinama: Maleni Alis iz Prijepolja sa drugarima održao lekciju humanosti
Humanitarna akcija u Osnovnoj školi „Vladimir Perić Valter“ pokazala je da empatija i solidarnost često dolaze od najmlađih. Školski hol proteklih dana bio je ispunjen kolekcionarskim autićima, ali još više, dobrom voljom učenika, nastavnika i roditelja koji su se odazvali pozivu da pomognu porodici Kaljić iz Taševa.
Komentari(0)