Sutra je veliki praznik, ovo ni pod tačkom razno ne smete da uzimate u ruke! Strogo je zabranjeno, veruje se...
Svojom verom činio je mnoga čudesa među ljudima

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obeležavaju praznik posvećen Svetom prvomučeniku i arhiđakonu Stefanu, Stefandan.
Sveti Stefan bio je Jevrejin i rođak apostola Pavla. Prvi je od sedam đakona koje su sveti apostoli rukopoložili i postavili na službu oko pomaganja sirotinje u Jerusalimu. Zato je i prozvan arhiđakonom.
Svojom verom činio je mnoga čudesa među ljudima, a svojim protivnicima Jevrejima suprotstavljao se mudrošću i silom Svetog Duha. Optužen je da je hulio na Boga i na Mojsija, a uz pomoć lažnih svedoka i osuđen.
Možda vas zanima:

SREĆAN SVETI STEFAN! Običaj nalaže da žene danas treba da urade JEDNU STVAR i to OBAVEZNO ĆUTEĆI
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave dan Svetog prvomučenika Stefana, arhiđakona prvobitne Jerusalimske crkve i srodnika apostola Pavla. Reč je o čestoj slavi među Srbima i danu za koji se vezuje veliki broj narodnih običaja i verovanja.

Crkva i njeni vernici danas SLAVE PRENOS MOŠTIJU SVETOG STEFANA: Ovo je molitva
Pravoslavna crkva danas slavi otkriće i prenos moštiju svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana
Možda vas zanima:

SREĆAN SVETI STEFAN! Običaj nalaže da žene danas treba da urade JEDNU STVAR i to OBAVEZNO ĆUTEĆI
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave dan Svetog prvomučenika Stefana, arhiđakona prvobitne Jerusalimske crkve i srodnika apostola Pavla. Reč je o čestoj slavi među Srbima i danu za koji se vezuje veliki broj narodnih običaja i verovanja.

Crkva i njeni vernici danas SLAVE PRENOS MOŠTIJU SVETOG STEFANA: Ovo je molitva
Pravoslavna crkva danas slavi otkriće i prenos moštiju svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana
Možda vas zanima:

SREĆAN SVETI STEFAN! Običaj nalaže da žene danas treba da urade JEDNU STVAR i to OBAVEZNO ĆUTEĆI
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave dan Svetog prvomučenika Stefana, arhiđakona prvobitne Jerusalimske crkve i srodnika apostola Pavla. Reč je o čestoj slavi među Srbima i danu za koji se vezuje veliki broj narodnih običaja i verovanja.

Crkva i njeni vernici danas SLAVE PRENOS MOŠTIJU SVETOG STEFANA: Ovo je molitva
Pravoslavna crkva danas slavi otkriće i prenos moštiju svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana
Svetitelj se, ozaren svojom verom, obratio narodu i govorio o mnogim dobročinstvima koja je Bog učinio narodu Izrailja i nazvao ih izdajnicima i krvnicima Hristovim. Ubrzo posle toga izveli su ga iz grada i kamenovali. Među mučiteljima nalazio se i njegov rođak Savle, kasnije apostol Pavle.
Stefanovu mučeničku pogibiju gledala je sa nekog udaljenog mesta i Presveta Bogorodica sa Svetim Jovanom Bogoslovom i usrdno se molila Bogu za ovog stradalnika istine i vere. Sveti Stefan je prvi hrišćanin koji je stradao za Gospoda i zato se naziva Prvomučenik.
Telo svetog Stefana krišom je uzeo i sahranio na svom imanju potajni hrišćanin i knez jevrejski Gamalil. Kult ovog sveca je vrlo razvijen u srpskom narodu i podignuto je preko 40 hramova sa njegovim imenom.
Običaji i verovanja
Najrasprostranjeniji je onaj da se tog dana iznosi božićna slama iz kuće. Slamu nikako ne smete bacati, jer se verovalo u njenu plodotvornu moć, pa je stavljana radi podsticanja roda i napredovanja, u raklje drveća voćaka, u pčelinjak ili privredne zgrade. Za ovu slavu šaljivo kažu da je drže škrtice, jer siti gosti posle Božićnog slavlja, teško da mogu mnogo da pojedu i popiju.
U šumadijskim selima se na Stevanjdan domaćin sa sekirom odlazi u voćnjak da, kako se kaže, poseče nerodna stabla. Uzmahne sekirom, a neko ko je s njim ga odvrati od seče, govoreći mu da ne seče, jer će ove godine da rodi, pa stavi rukovet božićne slame u raklje stabla.
I tako, od voćke do voćke, dok ne zakite slamom, radi pospešivanja rodnosti, sva stabla koja su prethodne godine omanula u rodu. Verovalo se da božićna slama štiti voćnjake od grada.
U Vojvodini je tradicija da slamu iznose žene, tiho, da se ne bi čulo kako odlazi Božić. One metlu kojom je božićna slama pometena, ne koriste tokom godine, već radi zdravlja čuvaju.
Slavski kolač za Stevanjdan mesi se dan pre slave i ukrašava se figuricama ptica, žita, grožđa, burencima, knjigom. Iznosi se na već obogaćen sto sa suvim voćem, orasima, medom, jabukama i narandžama, a zatim posvećuje i seče ili lomi (po tradiciji i običajima).
U šumadijskim selima se na Stevanjdan "polaze šljive". Domaćin sa sekirom odlazi u voćnjak da "poseče nerodno". Uzmahne sekirom, ali neko ko je s njim ga odvrati od seče govoreći da ne seče jer "rodiće ove godine". Zatim se stavi blagorodna slama u raklje svakog stabla koje je "podbacilo".

Kakvi morski plodovi, kakvi bakrači: Dr Raičević tvrdi da slanina može pomoći kod mršavljenja i poboljšati metabolizam
Naš organizam je računar. On zna kako se namučio da sačuva tu masnoću. Sledeći put kada krenete na dijetu, on skuplja, ne dozvoljava da se to lako pusti iz organizma

Danas slavimo sveca koji je isceljivao bolesne i progonio duhove: Veruje se da će VAM POMOĆI samo AKO...
Božestven učitelj, neoslabni podvižnik, divan čudotvorac, Ilarion je bio uvažavan ne samo od hrišćana nego i od neznabožaca

Krenule su da rovare: Posadite ova 3 cveta i krtice će pobeći glavom bez obzira
Najčešći znaci da vam je krtica upala u dvorište su: uvela trava i biljke (jer krtica dok kopa uništava korenje), pojačan rast korova i naravno – čuveni krtičnjaci

Celi život ste pogrešno koristili sprej za nos: Lekar otkrio veliku grešku koju svi pravimo
Alergolog ističe da duboko udisanje spreja takođe može biti problematično. Ako previše udahnete, lek umesto u nos ide u grlo, gde ne može doneti nikakvu korist

Vaskršnja jaja u savršenim bojama: Kako da obojite UZ POMOĆ LIMUNTUSA i dobijete postojane, sjajne nijanse
Bojenje uskršnjih jaja je tradicija koja je neizostavni deo prazničnog ugođaja.
Komentari(0)