Danas slavimo Svetog Simeona Stolpnika: Pogledajte u nebo, kakav bude dan, takva će nam biti čitava godina
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danasobeležavaju dan posvećen Svetom Simeonu Stolpniku
U narodu je ostalo verovanje da će ovaj svetac zaštiti useve, pa se upravo na dan Svetog Simeona Stoplnika praktikuje prva jesenja žetva. Da bi godina bila dobra i rodna, vernici nose seno iz kuće od crkve kako bi se osveštalo.
Postoji običaj koji kaže da je neophodno pogledati mesec, ako je mlad - žito će dobro roditi, a i biće rodna cela godina. Sveti Simeon Stolpnik veoma je poštovan među zemljoradnicima i ratarima. SPC ovaj dan obeležava i početak nove crkvene godine.
Ko je bio Sveti Simeon Stolpnik?
Preminuo je 24. jula 459. godine u mestu Kalat Siman. Rođen je u porodici hrišćana Susotina i Marte. Do osamnaeste godine je bio čobanin, a onda se zamonašio u manastiru Teleda, gde je vrlo brzo po pobožnosti nadmašio sve kaluđere i čak zbog preterane revnosti jedno vreme bio izbačen iz monaškog bratstva.
Možda vas zanima:
Gotovo svaka srpska kuća ima ove navike, a veruje se da donose bedu i siromaštvo: Evo šta treba uraditi
U mnogim domaćinstvima uvrežene su navike koje prema feng šuiju mogu privlačiti siromaštvo i blokirati blagostanje. Saznajte koje greške treba odmah ispraviti.
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
Možda vas zanima:
Gotovo svaka srpska kuća ima ove navike, a veruje se da donose bedu i siromaštvo: Evo šta treba uraditi
U mnogim domaćinstvima uvrežene su navike koje prema feng šuiju mogu privlačiti siromaštvo i blokirati blagostanje. Saznajte koje greške treba odmah ispraviti.
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
Možda vas zanima:
Gotovo svaka srpska kuća ima ove navike, a veruje se da donose bedu i siromaštvo: Evo šta treba uraditi
U mnogim domaćinstvima uvrežene su navike koje prema feng šuiju mogu privlačiti siromaštvo i blokirati blagostanje. Saznajte koje greške treba odmah ispraviti.
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
Naime, toliko je bio nehajan prema svom telu da ga je obmotavao užetom od vlakana palme koje mu je seklo kožu i stvaralo rane koje su gnojile. Kratko vreme je živeo u planini u nekom bunaru koji je presušio, potom u jednoj maloj keliji, a onda i na planini Kalat Siman tako što je bio prikovan za stenu. Tako je i privukao pažnju Meletija, uticajnog čoveka u to doba, koji ga je ubedio da dozvoli kovaču da ga oslobodi okova. Meletije nije jedini koga je Simeon zainteresovao.
U posetu su mu dolazili ljudi iz raznih naroda, kao što su Arabljani, Persijanci i Jermeni. Kako bi izbegao da ga dodiruju, Simeon je tražio da mu se napravi stub na kome je stalno boravio. Tih stubova je pravljeno još, da bi tek peti bio dovoljne visine koja je iznosila šesnaest metara, a i oko njega su bile postavljene dve kamene ograde. Sa stuba je propovedao, a tu se nalazilo i malo sklonište koje je Simeon koristio za molitvu. Simeon je stalno postio, a obed mu se sastojao od vode i raskvašenog sočiva. Vernici mu pripisuju vlast nad životinjama, čak i opasnim poput tigra, ali i proročanske moći. Takođe, verovalo se da je mogao da preobrati okorele razbojnike.
Prema sirijskoj verziji Simeonovog životopisa, kaluđer je imao veliki uticaj na politiku cara Teodosija II (408-450) i kasnije cara Markijana (450-457). Prvog je primorao da ukine edikt kojim je Jevrejima vratio njihovu nekadašnju sinagogu, a u koju su se u međuvremenu uselili hrišćani. Takođe, prema nekim izvorima, spasao je od jeresi monofizitizma carevu suprugu Atenaidu-Evdokiju.
Kada je Simeon umro, njegov kovčeg su pokušali da odnesu pokršteni Arabljani, ali ih je u tome sprečio tada uticajni Ardabur, koji je telo prebacio u prestonicu vizantijske provincije Sirije, Antiohiju. Bogoslov Teodorit Kirski navodi da su Simeonove ikone bile čest detalj u radionicama širom Vizantijskog carstva.
U vizantijskim crkvama postoje mnogobrojne predstave Simeona starijeg i mlađeg sa kapuljačama, ali je vrlo teško odrediti, posebno u kasnijim periodima, koji je tačno od njih dvojice prikazan. Srpska pravoslavna crkva praznuje ga 1. septembra po crkvenom odnosno 14. septembra po Gregorijanskom kalendaru.
Kako je Simeon Stolpnik izlečio zmiju
Prema predanju, pored njegovog stuba došla je i jedna zmija, pa su se ljudi plašili da dođu. Zmija je mirno živela pored njega. Zmiji je jedan dan u oko upao trun, a Sveti Simeon Stolpnik se sažalio na zmiju i izlečio je, nakon čega je zahvalno otišla.Smatra se prvim stolpnikom u hrišćanstvu i velikim čudotvorcem. Živeo je 103 godine, a upokojio se u septembru 459. godine. Njegove mošti nalaze se u crkvi u Antiohiji (Antakija, Turska).
Žana je heriona iz Čačka: Rekorderka u doniranju krvi zaveštala je svoje organe i na druge uticala da postanu donori (FOTO)
Davanje krvi jedno je od najhumanijemih dela, jer je to lek koji ne može da se kupi i neprocenjive je vrednosti. Uz davanje krvi, donorstvo organa je odraz čovečnosti i požrtvovanosti. Prava heriona koja je svoje ime upisala kao rekorderkau davanju krvi, ali je i zaveštala svoje organe jeste Žana Marković iz Čačka.
Srbi danas slave čak 3 svetitelja: Postoji samo jedan običaj koji se poštuje vekovima
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici praznuju dan Svetih apostola Olimpa, Erasta, Kvarta, Rodiona i drugih s njima.
DANAS SU SVETI MUČENICI ONISIFOR I PORFIRIJE: Slavimo svece koji su OSUĐENI NA SMRT, ali su životinje ODBILE da ih rastrgnu
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave svete mučenike Onisifora i Porfirija, svece koji su u vreme cara Dioklecijana osuđeni na smrt zbog širenja hrišćanstva.
Danas slavimo Aranđelovdan, a ovo su narodna verovanja vezana za praznik
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Sabor Svetog Arhangela Mihaila i ostalih nebeskih sila, poznatijeg kao Aranđelovdan.
Svi trče u grad da rade za platu, a ustvari život na selu je privlegija: Veljko odlučio da ostane na dedovini u užičkom selu, gaje hektar maline i preko 50 grla stoke
U vremenu kada mladi masovno napuštaju sela, primeri iz užičkog kraja pokazuju da se upornošću, vizijom i ljubavlju prema rodnom kraju može stvoriti nešto što inspiriše i druge, ali donosi i dobru zaradu. Oni koji su to na vreme shvatili dokazuju da život na selu zapravo može biti i privilegija za odabrane.
Komentari(0)