Danas slavimo Svetog Simeona Stolpnika: Pogledajte u nebo, kakav bude dan, takva će nam biti čitava godina
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danasobeležavaju dan posvećen Svetom Simeonu Stolpniku
U narodu je ostalo verovanje da će ovaj svetac zaštiti useve, pa se upravo na dan Svetog Simeona Stoplnika praktikuje prva jesenja žetva. Da bi godina bila dobra i rodna, vernici nose seno iz kuće od crkve kako bi se osveštalo.
Postoji običaj koji kaže da je neophodno pogledati mesec, ako je mlad - žito će dobro roditi, a i biće rodna cela godina. Sveti Simeon Stolpnik veoma je poštovan među zemljoradnicima i ratarima. SPC ovaj dan obeležava i početak nove crkvene godine.
Ko je bio Sveti Simeon Stolpnik?
Preminuo je 24. jula 459. godine u mestu Kalat Siman. Rođen je u porodici hrišćana Susotina i Marte. Do osamnaeste godine je bio čobanin, a onda se zamonašio u manastiru Teleda, gde je vrlo brzo po pobožnosti nadmašio sve kaluđere i čak zbog preterane revnosti jedno vreme bio izbačen iz monaškog bratstva.
Možda vas zanima:
SRBI, NE IGNORIŠITE OVAJ ZNAK! Sanjali ste Svetu Petku? Evo šta to zapravo znači prema narodnom predanju
Prepodobna mati Paraskeva, u narodu poznata kao Sveta Petka, jedna je od najvoljenijih i najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavnom svetu.
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Možda vas zanima:
SRBI, NE IGNORIŠITE OVAJ ZNAK! Sanjali ste Svetu Petku? Evo šta to zapravo znači prema narodnom predanju
Prepodobna mati Paraskeva, u narodu poznata kao Sveta Petka, jedna je od najvoljenijih i najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavnom svetu.
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Možda vas zanima:
SRBI, NE IGNORIŠITE OVAJ ZNAK! Sanjali ste Svetu Petku? Evo šta to zapravo znači prema narodnom predanju
Prepodobna mati Paraskeva, u narodu poznata kao Sveta Petka, jedna je od najvoljenijih i najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavnom svetu.
ZMIJA KOJU SRBI ZOVU ČUVARKUĆA IZLAZI SAMO U JEDNOM SLUČAJU: Zaledićete se kada čujete razlog njenog pojavljivanja!
Pogledajte stara verovanja u vezi ove zmije
Naime, toliko je bio nehajan prema svom telu da ga je obmotavao užetom od vlakana palme koje mu je seklo kožu i stvaralo rane koje su gnojile. Kratko vreme je živeo u planini u nekom bunaru koji je presušio, potom u jednoj maloj keliji, a onda i na planini Kalat Siman tako što je bio prikovan za stenu. Tako je i privukao pažnju Meletija, uticajnog čoveka u to doba, koji ga je ubedio da dozvoli kovaču da ga oslobodi okova. Meletije nije jedini koga je Simeon zainteresovao.
U posetu su mu dolazili ljudi iz raznih naroda, kao što su Arabljani, Persijanci i Jermeni. Kako bi izbegao da ga dodiruju, Simeon je tražio da mu se napravi stub na kome je stalno boravio. Tih stubova je pravljeno još, da bi tek peti bio dovoljne visine koja je iznosila šesnaest metara, a i oko njega su bile postavljene dve kamene ograde. Sa stuba je propovedao, a tu se nalazilo i malo sklonište koje je Simeon koristio za molitvu. Simeon je stalno postio, a obed mu se sastojao od vode i raskvašenog sočiva. Vernici mu pripisuju vlast nad životinjama, čak i opasnim poput tigra, ali i proročanske moći. Takođe, verovalo se da je mogao da preobrati okorele razbojnike.
Prema sirijskoj verziji Simeonovog životopisa, kaluđer je imao veliki uticaj na politiku cara Teodosija II (408-450) i kasnije cara Markijana (450-457). Prvog je primorao da ukine edikt kojim je Jevrejima vratio njihovu nekadašnju sinagogu, a u koju su se u međuvremenu uselili hrišćani. Takođe, prema nekim izvorima, spasao je od jeresi monofizitizma carevu suprugu Atenaidu-Evdokiju.
Kada je Simeon umro, njegov kovčeg su pokušali da odnesu pokršteni Arabljani, ali ih je u tome sprečio tada uticajni Ardabur, koji je telo prebacio u prestonicu vizantijske provincije Sirije, Antiohiju. Bogoslov Teodorit Kirski navodi da su Simeonove ikone bile čest detalj u radionicama širom Vizantijskog carstva.
U vizantijskim crkvama postoje mnogobrojne predstave Simeona starijeg i mlađeg sa kapuljačama, ali je vrlo teško odrediti, posebno u kasnijim periodima, koji je tačno od njih dvojice prikazan. Srpska pravoslavna crkva praznuje ga 1. septembra po crkvenom odnosno 14. septembra po Gregorijanskom kalendaru.
Kako je Simeon Stolpnik izlečio zmiju
Prema predanju, pored njegovog stuba došla je i jedna zmija, pa su se ljudi plašili da dođu. Zmija je mirno živela pored njega. Zmiji je jedan dan u oko upao trun, a Sveti Simeon Stolpnik se sažalio na zmiju i izlečio je, nakon čega je zahvalno otišla.Smatra se prvim stolpnikom u hrišćanstvu i velikim čudotvorcem. Živeo je 103 godine, a upokojio se u septembru 459. godine. Njegove mošti nalaze se u crkvi u Antiohiji (Antakija, Turska).
Od njegovih moštiju beže sve bolesti: Danas se slave Prepodobni Joanikije Veliki i Sveti sveštenomučenici Nikandar i Ermet
Danas, 17. novembra po gregorijanskom (4. novembra po julijanskom) kalendaru, Srpska pravoslavna crkva proslavlja Prepodobnog Joanikija Velikog, jednog od najvećih podvižnika 9. veka, kao i svete sveštenomučenike Nikandara i Ermita, ranohrišćanske svedoke vere iz 1. veka.
SUTRA SLAVIMO PREPODOBNOG JOANIKIJA VELIKOG KOJI SE SMATRA ČUDOTVORCEM: Obavezno izgovorite ovu molitvu za SREĆU
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 17. novembra obeležavaju praznik posvećen Prepodobnom Joanikiju Velikom.
Ne zaliva se često, drži se na svetlosti, a može porasti i do 90 cm u visinu: Sve što treba da znate najzahtevnijem cvetu
Božićna zvezda (Euphorbia pulcherrima) – poreklo, nega, zanimljivosti, visina do 90 cm, saveti za zalivanje i cvetanje, simbolika i popularne sorte
Sutra je Đurđic i kreću „vučiji dani": Po narodnom verovanju to je NAJOPASNIJI PERIOD u godini i evo kakva će nam BITI ZIMA
Srpska pravoslavna crkva sutra - 16. novembra obeležava Đurđic - Obnovljenje hrama Svetog velikomučenika Georgija. U pitanju je jedna od najčešćih slava srpskih porodica i gradska slava Novog Sada i Bora.
Jedini cvet koji može da preživi zimu i mraz: Ne zahteva dodatnu negu, a veruje se da donosi sreću u kući ispred koje je posađen
Stručni naziv za ovaj cvet je Calluna vulgaris, dok je u narodu poznat kao Vres - otporna i dekorativna biljka koju možete posaditi na terasi ili direktno u dvorište
Komentari(0)