DA LI JE I VAŠE MEĐU NJIMA? Srednjovekovna plemićka prezimena, neka su i danas česta

Lepote Srbije

19:00

Zanimljivosti 0

Možda ste plemićke krvi a da to i ne znate?

kruna
Printscreen/Youtube

Za ljude s Balkana prezime je oduvek pokazivalo poreklo i pripadnost. Ovo su prezimena koja su nosile srpske srednjovekovne plemićke porodice i vladarske dinastije, neka su i dan danas česta, možda je i vaše među njima.

Balšić

Balšići su bili srednjovekovna dinastija koja je vladala Zetom od 1360. do 1421. godine. Posle smrti cara Dušana, Balšići postaju gospodari Zete, priznajući samo formalno vlast srpskog cara Uroša.

Branković

Brankovići su vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. veka. Najpoznatiji predstavnik je Vuk Branković, učesnik bitke na Kosovu, oženjen Marom, ćerkom kneza Lazara i kneginje Milice. Nosili su titulu despota, i samostalno, ali i kao turski vazali. Veruje se da danas nema direktnih potomaka ove porodice.

Branivojević

Branivojevići su bili hercegovačka vlastelinska porodica koja je u drugoj polovini XIII i prvoj trećini XIV veka vladala Humom.

Crnojević (Đurašević, Gojčinović, Kalođurđević)

Crnojevići, poznati i kao Đuraševići, Gojčinovići i Kalođurđevići, su crnogorska plemićka dinastija iz Crne Gore. Vladavina dinastije Crnojević Zetom i Crnom Gorom trajala je kontinuirano do 1498. godine. Osim kao vladari, poznati su po pribavljanju prve štamparije na ovim prostorima. Današnji Crnojevići su njihovi potomci.

Dejanović

Dejanovići, ili Dragaši, su srpska vlastelinska porodica koja je u drugoj polovini 14. veka upravljala prostorom oko tromeđe današnjih republika Srbije, Bugarske i Makedonije. Njen rodonačelnik je bio Dejan, oženjen Teodorom, rođenom sestrom cara Dušana. Konstantin Dragaš je opevan u narodnoj epskoj poeziji kao drug Marka Kraljevića pod imenom beg Kostadin.

Dinjičić

Dinjičići su bosanska srednjovekovna vlastelinska porodica koja je upravljala u oblasti Jadra. Prvi poznati predstavnik Dinjičića je župan Dinjica, koji se pojavljuje u povelji bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića od 10. aprila 1378. godine.

Jakšić

Jakšići su bili poznata plemićka porodica iz vremena srpske despotovine. Zadivili su Mađare svojim herojstvom u borbi s Turcima, te su dobili i ugarsku plemićku titulu.

Kosače (Hercegović, Kosačić, Vuković, Hranić)

Kosače su bosanska srednjovekovna porodica koja je bila najznačajnija nakon Kotromanića. Njihov prvobitni posed se nalazio oko Drine i Foče, kasnije se proširio na Zahumlje, odnosno današnju Hercegovinu. Vlatko Vuković je zapovedao levim krilom bosanske vojske u Kosovskom boju.

Kotromanić

Kotromanići su bosanska vladarska dinastija u srednjovekovnoj Bosni, koja je vladala približno od 1250. do 1463. godine. Njihovi posedi nalazili su se u srednjoj Bosni, u dolini reke Bosne do Vranduka, i u župi Lašvi.

Lazarević

Lazarevići su srpska vlastelinska i vladarska porodica iz 14. i 15. veka. Rodonačelnik dinastije bio je Pribac Hrebeljanović, a njegov sin Lazar Hrebeljanović predvodio je vojsku u bitki na Kosovu. Smatra se da ova porodica nema direktnih potomaka.

Mrnjavčević

Mrnjavčevići su srednjovekovna srpska vlastela koja je vladala prostorom današnje Makedonije. Najznačajniji su bili Vukašin i Uglješa, stradali u bici protiv Turaka na Marici 1371. godine. Vukašinov sin Marko, poznat kao Kraljević Marko, najveći je srpski junak.

Nemanjić

Nemanjići su srednjovekovna srpska dinastija koja je vladala Srbijom više od dva veka. Dinastija ima jedanaest vladara i možda se nastavila ženskom linijom u dinastiju Lazarevića.

Oblačić

Oblačići su srpska srednjovekovna vlastelinska porodica sa posedima na severu Šumadije. Rade Oblačić je rodonačelnik ove porodice, služio je despote Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića.

Pavlović (Jablanović)

Pavlovići ili Jablanići su bosanska srednjovekovna porodica koja je upravljala istočnim i jugoistočnim delovima današnje Bosne i Hercegovine. Njihov rodonačelnik bio je Pavle Radenović. Pavlovići nestaju s istorijske scene sa završetkom osmanlijskog osvajanja kraljevine Bosne 1463. godine.

Vlastimirović

Vlastimirovići su prva srpska vladarska porodica o kojoj postoje istorijske beleške. Naziv dinastije potiče od kneza Vlastimira, koji je stvorio nezavisnu državu. Ponekad se ova vladarska porodica naziva i Višeslavići, prema knezu Višeslavu.

Vojinović

Vojinovići su srpska vlastelinska porodica iz 14. veka. Tokom raspada srpskog carstva, Vojislav Vojinović i njegov nećak Nikola Altomanović bili su najjači vlastelini u Srbiji.

Vojislavljević

Vojislavljevići su srpska dinastija koja je nasledila vlast nad Dukljom preko Jovana Vladimira i Vlastimirovića. Vladali su Dukljom i okolnim područjima od 1034. do 1186. godine, kada je dominaciju preuzela dinastija Nemanjić.

Vukanović

Vukanovići su vladarska porodica koja je vladala Raškom od kraja 11. veka do početka druge polovine 12. veka. Naziv dinastije potiče od raškog velikog župana Vukana.

Zlatonosović

Zlatonosovići su bosanska srednjovekovna vlastelinska porodica koja je upravljala oblasti Usore. Braća Vlađ i Stjepan Zlatonosović bili su učesnici u Kosovskom boju 1389. godine, gde su bili zarobljeni od Turaka.

đepeto

On je novovaroški Đepeto, a u njegovoj radionici nastaju jedinstvene drvene igračke: Miloljub ostao bez posla, pa se vratio svom zanatu zlata vrednom u ovo teško vreme

Zanimljivosti

19:00

16 oktobar, 2024

Iako svi vole nameštaj od čistog drveta, dive mu se i smatraju unikatom ipak u Srbiji je sve manje onih koji žele da se bave stolarskim zanatom. Međutim, Miloljub Prelić iz Nove Varoši još uvek ne odustaje, a duge zimske noći prekraćuje izgradom stolica, noćnih ormarića, polica a u poslednje vreme je svoju stolarsku inspiraciju proširio na pravljenje dečijih igračaka, prvenstveno za svoje unučiće.

Komentari(0)

Loading