MANASTIR BLAGOVEŠTENJE Lepota u steni za koju malo ko zna, svedoči istoriji i čeka neke bolje dane
Manastir, odnosno manastirište, Blagoveštenje nalazi se u Gornjačkoj klisuri, na levoj strani puta Petrovac – Žagubica.

Manastir, odnosno manastirište, Blagoveštenje nalazi se u Gornjačkoj klisuri, na levoj strani puta Petrovac – Žagubica.
Lako se prepoznaje po zazidanoj pećini sa više otvora za prozore i vrata. Sagrađen je krajem 14. veka i bio je jedan od najistaknutijih manastira toga vremena u Braničevu.
Možda vas zanima:

MANASTIR BLAGOVEŠTENJE: Skriveno blago Gornjačke klisure (VIDEO)
Manastir, odnosno manastirište, Blagoveštenje nalazi se u Gornjačkoj klisuri, na levoj strani puta Petrovac – Žagubica.

Biće postavljena izložba krstova drvorezbarske kolonije: Sutra na veliki praznik Krstovdan počinju „Dani Patrijarha Pavla“ u Čačku
Sutra, tradicionalno deveti put za redom u okviru manifestacije „Dani Patrijarha Pavla” na dan Vozdvoženja Časnog Krsta - Krstovdan,
Možda vas zanima:

MANASTIR BLAGOVEŠTENJE: Skriveno blago Gornjačke klisure (VIDEO)
Manastir, odnosno manastirište, Blagoveštenje nalazi se u Gornjačkoj klisuri, na levoj strani puta Petrovac – Žagubica.

Biće postavljena izložba krstova drvorezbarske kolonije: Sutra na veliki praznik Krstovdan počinju „Dani Patrijarha Pavla“ u Čačku
Sutra, tradicionalno deveti put za redom u okviru manifestacije „Dani Patrijarha Pavla” na dan Vozdvoženja Časnog Krsta - Krstovdan,
Možda vas zanima:

MANASTIR BLAGOVEŠTENJE: Skriveno blago Gornjačke klisure (VIDEO)
Manastir, odnosno manastirište, Blagoveštenje nalazi se u Gornjačkoj klisuri, na levoj strani puta Petrovac – Žagubica.

Biće postavljena izložba krstova drvorezbarske kolonije: Sutra na veliki praznik Krstovdan počinju „Dani Patrijarha Pavla“ u Čačku
Sutra, tradicionalno deveti put za redom u okviru manifestacije „Dani Patrijarha Pavla” na dan Vozdvoženja Časnog Krsta - Krstovdan,
Možda vas zanima:

MANASTIR BLAGOVEŠTENJE: Skriveno blago Gornjačke klisure (VIDEO)
Manastir, odnosno manastirište, Blagoveštenje nalazi se u Gornjačkoj klisuri, na levoj strani puta Petrovac – Žagubica.

Biće postavljena izložba krstova drvorezbarske kolonije: Sutra na veliki praznik Krstovdan počinju „Dani Patrijarha Pavla“ u Čačku
Sutra, tradicionalno deveti put za redom u okviru manifestacije „Dani Patrijarha Pavla” na dan Vozdvoženja Časnog Krsta - Krstovdan,
Možda vas zanima:

MANASTIR BLAGOVEŠTENJE: Skriveno blago Gornjačke klisure (VIDEO)
Manastir, odnosno manastirište, Blagoveštenje nalazi se u Gornjačkoj klisuri, na levoj strani puta Petrovac – Žagubica.

Biće postavljena izložba krstova drvorezbarske kolonije: Sutra na veliki praznik Krstovdan počinju „Dani Patrijarha Pavla“ u Čačku
Sutra, tradicionalno deveti put za redom u okviru manifestacije „Dani Patrijarha Pavla” na dan Vozdvoženja Časnog Krsta - Krstovdan,
Gradnja se pripisuje despotu Stefanu Lazareviću. Kroz istoriju se do manastira, sve do druge polovine 19. veka, dolazilo teško. Put kroz klisuru išao je uz samu Mlavu, a iz korita reke dizale su se strme i kamenite strane visokih brda. Sam objekat je podignut u steni dvadesetak metara iznad toka Mlave. Kad bi reka nadošla, svaka veza sa ovim mestom bila bi prekinuta.
Istorijski izvori navode da je Blagoveštenje bio veoma „živ“ manastir. U njemu su prepisivane svete knjige i posećivali ga učeni monasi iz svih krajeva.
Porušen je krajem 17. veka, pod najezdom turske vojske, na način kojim su stradali mnogi srpski manastiri toga vremena. Od crkve koja je bila podignuta u vidu gotovo čistog moravskog trikonhosa, danas su delimično sačuvani samo delovi zidova.
Manastir je imao osnovu sažetog krsta sa tri polukružne apside, naosom i naknadno dozidanom spoljnom pripratom. Pilastri su bili rađeni od tesanih kamenih blokova, a kupola je imala kockasto postolje i bila urađena u duhu moravske škole.
Dimenzije manastirske crkve moguće je i danas izmeriti jer su ostaci temelja i zidova sasvim vidljivi. Dužina je iznosila 12,5 metara, a širina 5,5 metara.
Manastir Blagoveštenje je danas prepušten zubu vremena. Izrazit je deo severnog zida, visine oko 4 metra. Malter je potpuno opao i vidi se samo uzidano delimično obrađeno kamenje.
Ispod ruševina je prosečen i put regionalnog značaja, tako da je potrebno preduzeti ozbiljne mere da bi se manastirski objekat konzervirao.
Iznad manastira izdižu se gotovo okomite litice Vukana, a na suprotnoj, južnoj strani, je strma, šumovita padina Ježevca, sastavnog dela Beljanice. Ceo kraj odiše posebnom ambijentalnom zanimljivošću kojoj su istorija i priroda dale posebnu autentičnost i učinile ga jednim od najlepših predela Braničeva.
Izvor: TO Petrovac na Mlavi

Uđete bolesni, a izađete preporođeni! Ova banja je pravo čudo, o njenoj lekovitosti se naširoko priča
Termalna voda ima konstatnu temperataru od 26 stepeni, a istraživanja Instituta za rehabilitaciju iz Beograda su pokazala da ima izuzetno specifične fizičko-hemisjke karakteristike.

Rudinsko jezero kod Sjenice: Nestvarno plavetnilo koje ne postoji na mapama
Na visoravni između Peštera i Zlatara, nadomak sela Rudine, nalazi se veštačko jezero koje nije poznato ni većini lokalnih turista. Rudinsko jezero, stvoreno zbog regulacije vodotoka, danas je pravo prirodno ogledalo – tiho, čisto i gotovo zaboravljeno.

Veliki vrh kod sela Lopiže: Najlepši nepoznati vidikovac iznad Uvca
Iznad čuvenih meandara reke Uvac, postoji vidikovac koji turisti retko posećuju, ali koji nudi jedan od najimpresivnijih pogleda u Srbiji. Veliki vrh, smešten iznad sela Lopiže, prava je prirodna terasa za ljubitelje tišine, fotografije i planinarenja.

Ova banja u Srbiji ima jednu od najlekovitijih voda u Evropi: Zbog blagodeti i lečenja dolaze ljudi iz celog sveta
Za njena lekovita svojstva znali su još Dositej Obradović i knez Miloš

Vodopad Kozica kod Ljubovije: Najmanji vodopad u Srbiji koji skriva najlepši planinski potok
Na obroncima Azbukovice, u blizini Ljubovije, nalazi se vodopad koji visinom ne osvaja, ali lepotom toka i prirodnim ambijentom oduzima dah. Vodopad Kozica, visok svega tri metra, deo je istoimenog potoka koji pravi jedno od najčistijih kupališta u zapadnoj Srbiji.
Komentari(0)