Sve lepote Zasavice: Na 80 km od Beograda, ulazite u jedan sasvim drugi svet! (FOTO/VIDEO)

Lepote Srbije

12:00

Turizam 0

Priroda Zasavice posebna je i po tome što nju nastanjuje veliki broj retkih životinjskih vrsta - njih čak 192

Sve lepote Zasavice: Na 80 km od Beograda, ulazite u jedan sasvim drugi svet! (FOTO/VIDEO)
Foto: J. K.

Specijalan rezervat prirode Zasavica nalazi se u severnoj Mačvi, na teritorijama opština Sremska Mitrovica i Bogatić, svega 80-ak kilometara od Beograda.

Stavljen je pod zaštitu države još 1977. godine, kao prirodno dobro iz kategorije od izuzetnog značaja. Čini ga močvarno područje sa poplavnim livadama i šumama površine 1.825 hektara. Kroz ovaj rezervat teče rečica Zasavica, potok Batar, kanali Jovac i Prekopac i postoji veza sa rekom Savom, ali i Drinom koja podžemnim putem napaja svežom vodom ovaj močvarni ekosistem.

Priroda Zasavice posebna je i po tome što nju nastanjuje veliki broj retkih životinjskih vrsta. Stanište je više stotina ptica, životinja i riba. U ovom rezervatu obitava 23 vrsta ribe, a Umbra Krameri je riba zaštitni znak rezervata. To su tzv. dvodihalice, koje se, kad nivo vode počne da opada, ukopaju u blato i dišu atmosferski kiseonik. Sportskim ribolovcima je, na posebno uređenim lokacijama omogućen i ulov lepih primeraka divljeg šarana, štuke ili zlatnog karaša.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Od preko 60 vrsta sisara posebno vredno spomena su vidra i dabar. Od 2004. godine porodice dabrova nastanjuju Zasavicu. Dabrove znamo kao velike graditelje. U delu zabranjenom za posetioce, dabrovi su napravili 8 brana, od kojih je najduža 50 metara u koju je ugrađeno oko 30 kubika drveta.

 

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

A post shared by Dragica Đuran (@dragadj)

 

Na ovom mestu, čija vas priroda nikako ne može ostaviti ravnodušnima, vožnja čamcima pravo je uživanje. Vodene površine rezervata obiluju lokvanjima. Čak 27 vrsta vodozemaca i gmizavaca živi u vodi Zasavice, od kojih su tri vezane samo za područje balkanskog poluostrva i nigde ih više nema. Takav je podunavski mrmoljak koji živi na vrlo uskom geografskom prostoru.

U vodi Zasavici žive i dva organizma koje vezujemo za more i okeane: tzv. slatkovodni sunđeri, koji su odličan pokazatelj kvaliteta vode, i meduze – male životinjice, ne veća od santimetra i po. Javljaju se u letnjem periodu, ali su bezopasne, ne mogu da opeku. Kada je ekstremno nizak nivo vode, pri obali se skupljaju zelene končaste alge. Sama alga nije opasna, ali je produkt njenog metabolizma ono što ubija ribe.

Ovde je svoje stanište našla i Aldrovanda, biljka mesožderka, koja hvata sitne planktonske životinjice i tako sebi obezeđuje potrebnu hranu.

U Zasavicu je zabeleženo i 190 vrsta ptica: sive čaplje, purpurne čaplje, roza čaplja kašikara koja se u Zasavici pojavila 2007. godine i to samo dva primerka. Pre dve godine ovde se pojavila i prava tropska ptica – afrička čaplja govedarka, pod veoma jakim tropskim talasom u Srbiji.

Od ukupno 190 vrsta ptica, 16 su grabljivice, od kojih su tri vrste orlova. Od grabljivica su najraprostranjeniji sivi gak, purpurna čaplja, a povremeno se pojavljuju eja i mišar. Najveći i najčešći je orao belorepan, čiji raspon krila premašuje 2,5 metra.

 

 

Još jedna ptica je vredna da se spomene, zbog gnezda. To je ritska senica. Kompletno gnezdo gradi mužjak, dok ženka čeka negde u blizini. Kada mužjak završi sa gradnjom, i ako se samo iz njoj znanog razloga ne svidi gnezdo, ona kljunom pregrize nit kojom se gnezdo kvari, i on kreće sve iz početka. Poslednjih nekoliko godina primećeno je da mužjaci u startu izgrade nekoliko gnezda od kojih ženka bira najudobnije.

Patka njorka i crna patka se ovde gnezde. Od sisara ovde vredi pomenuti podolsko goveče, sa rasponom rogova od 1,5 metar i kravu Bušu, koja je blizak rod sa Bizonom. A naročito obeležje ovog rezervata je autohtona vrsta svinje – mangulica.

Nešto po čemu je Zasavica možda i najpoznatija jeste čuvena farma magaraca. Na celoj planeti postoji samo jedna farma magaraca koja je veća od ove u Zasavici.

Ovo je samo deo onoga što vam pruža ovaj rajski rezervat prirode. Ostalo, sve i da hoćemo, ne možemo vam dočarati rečima, već samo vašim čulima možete upiti i osetiti taj pogled prirode i svež miris bogatog rastinja koje se sa svih strana spušta na reku, dok sve odiše nedodirljivim spokojem.

(Topsrbija)

 

 

Vodena pećina-reka Pranjica

DRAGULJ U SRCU SRBIJE Vodena pećina koju MORATE videti, speleolozi su istražili samo njenih prvih 200 metara, za ostatak se čekaju ronioci (FOTO)

Turizam

20:00

29 april, 2024

Arilje - Iako nije poznata kao Tara i Uvac, reka Panjica koja protiče kroz sela u blizini Arilja pravi je turistički biser koji je od strane posetilaca prepoznat tek pre nekoliko godina, kada su se usled pandemije mnogi upustili u istraživanje predela u Srbiji. Doboko usečen kanjon jedan je od najlepših u ovom kraju i predstavlja pravo blago očuvane, netaknute prirode. Kroz tok Panjice vodi vas staza dugačka oko 1.000 metara, a sve one koji se odluče da je prepešače na samom kraju očekuje nagrada, jer se tu nalazi jedinstvena Vodena pećina.

zlatibor

Prolećni safari oko Ribničkog jezera, a Gold gondola radi sat vremena duže: Zlatibor već rezervisan za praznike, turisti mogu da uživaju u brojnim sadržajima

Turizam

12:00

28 april, 2024

Jedna od najposećenijih destinacija u Srbiji za oredstojeće praznke, svakako će biti planina Zlatibor, a u prilog tome svedoči i to što su skoro svi smeštajni kapaciteti popunjeni i traži se krevet više. Spremna da primi goste, ali i obezbedi im nezaborvne momente svakako je i najduža Gold gondola.

gornja gorevnica

Ne bih ovaj pogled na Kablar menjao ni za pogled sa Ajfelovog tornja: Nastavnik muzike vratio se u rodno selo, Radovan u Gornjoj Gorevnici napravio pravi raj

Turizam

14:00

27 april, 2024

Gradsku vrevu i sivilo asfalta nastavnik muzike iz Čačka, Radovan Tanasijević, odlučio je da zemeni vedrim nebom i cvrkutom ptica. Vratio se u svoje rodno selo Gornju Gorevnicu i na imanju svojih predaka napravio pravi mali raj, za oči i za dušu. Na ognjištu je obnovio sve kao što je bilo nekad, kao što su to činili naši preci.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading