PEĆINA SRPSKOG ROBIN HUDA Rajko, po kome je dobila ime, i pop Martin su pljačkali turske karavane, a blago skrivali ovde

Teodora Tojagić

15:00

Turizam 0

Uzimali blago i deo delili sirotinji, a deo bi krili u pećini.

PEĆINA SRPSKOG ROBIN HUDA Rajko, po kome je dobila ime, i pop Martin su pljačkali turske karavane, a blago skrivali ovde
WIKIMEDIA COMMONS/Sawa

U istočnoj Srbiji, na oko 2 km od Majdanpeka, nalazi se jedna od najlepših i najinteresantnijih pećina u Srbiji - Rajkova pećina. Ime je dobila po Rajku Vojvodi koji je, prema pretpostavkama, živeo u 17. veku.

Prema predanju, on je sa svojim prijateljem pop Martinom pljačkao turske karavane, a blago skrivao upravo u ovoj pećini. Zahvaljujući pop Martinu koji je živeo u "nekom selu blizu Beograda" i dojavama koje mu je slao u torbama sa orasima, Rajko je uvek znao kad tačno polaze turski brodovi, pa bi im zajedno sa svojim hajducima postavljao zasedu kod Boljetina, na mestu gde su zbog virova brodovi morali da plove uz samu obalu.

PEĆINA SRPSKOG ROBIN HUDA Rajko, po kome je dobila ime, i pop Martin su pljačkali turske karavane, a blago skrivali ovde WIKIMEDIA COMMONS/Sawa
 

Foto: WikimediaCommons/Sawa

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Tu bi Turke likvidirali, a zatim uzimali blago i deo delili sirotinji, a deo bi Rajko krio u pećini. Kada je u pećini otkrivena stena na kojoj se, kako se priča, nalazila uklesana šaka sa četiri prsta (koliko ih je na ruci imao Rajkov jatak), pećina je proglašena hajdučkim trezorom,pa su i danas vidljivi tragovi onih koji su kopajući tražili skriveno blago.

Ukupna dužina Rajkove Pećine je 2304 metra, dok je za turiste dostupno 1410 metara. Kroz nju protiče Rajkova reka, ponornica koja se posle izlaza iz pećine spaja sa Paskovom rekom, tvoreći Mali Pek. Pećina se sastoji od dva horizonta, rečnog i suvog, i obiluje pećinskim nakitom različitih oblika.

PEĆINA SRPSKOG ROBIN HUDA Rajko, po kome je dobila ime, i pop Martin su pljačkali turske karavane, a blago skrivali ovde WIKIMEDIA COMMONS/Losmy992
 

Foto: WikimediaCommons/Losmy992

Prema rečima stručnjaka, njen snežnobeli kristalni kalcit najkvalitetniji je u Srbiji, a za nastanak svakog centimetra stalaktita, stalagmita i stubova bile potrebne stotine, pa i hiljade godina.

Ulazni deo pećine iz pravca sela Rajkova bio je nastanjen još u praistoriji, o čemu svedoči kameni čekić koji se čuva u arheološkoj zbirci Muzeja u Majdanpeku. Pećinu je prvi istražio najveći srpski geograf Jovan Cvijić 1894. godine, a istraživanje je nastavljeno tek sedamdesetih godina 20. veka, pod rukovodstvom dr Radenka Lazarevića.

Za turiste je otvorena 12. septembra 1975. godine, a ukoliko želite da je obiđete, to možete uraditi preko cele godine, a posete organizuje Turistička organizacije opštine Majdanpek.

Kako doći od Beograda do Rajkove pećine, pogledajte na sledećoj mapi:

 

 

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

BONUS VIDEO:

šišatovac

Ovaj manastir je dobio ime po šišarci?! Za njegovu istoriju kažu da je najstrašnija, a evo gde se nalazi

Turizam

15:00

18 decembar, 2025

Kada se na jednom mestu nalazi toliko manastira i crkava kao što je to slučaj sa Fruškom gorom, onda nije redak slučaj da se tu istorija prepliće sa legendama, književnost sa narodnim predanjima, a mitski junaci da idu ruku pod ruku sa stvarnim osobama iz prošlosti našeg naroda. Ovaj „spoj nespojivog“ najbolje se vidi na primeru Šišatovca, manastira na južnim padinama zapadnog dela Fruške gore, za koji se vezuje veliki broj priča o događajima, ali i slavnim istorijskim ličnostima Srbije.

Zlatibor

Ima posla ko hoće da radi - na Zlatiboru najveća potražnja za kuvarima, konobarima i pomoćnim osobljem: Sezona na srpskoj planini sada traje skoro 12 meseci u godini

Turizam

18:00

17 decembar, 2025

Planina Zlatibor je već odavno poznata kao destinacija koja živi 365 dana u godini. Uz veliki trud i rad turističkih radnika, jaz između letnje i zimske turističke sezone gotovo da više ne postoji. Tokom prolećnih meseci, po završetku zimske i pre početka letnje sezone, organizuju se škole u prirodi i rekreativne dečje nastave, dok je jesen rezervisana za poslovne skupove, kongrese i seminare.

Komentari(0)

Loading