Mesto u Srbiji gde je moguće UĆI U EVROPSKU UNIJU BEZ PASOŠA i to zbog divnog 'pravila' iz 1925. godine
Da li ste znali da u Srbiji postoji jedno mesto gde je u Evropsku uniju moguće ući samo sa ličnom kartom? Istona, ova “privilegija” važi samo unutar ograđenog prostora i samo tokom tri dana u godini, ali iza nje se krije divna istorijska priča o praštanju, ljubavi, poštovanju i bratskim odnosima koje je, ako ima dobre volje, uvek moguće izgraditi među narodima.
Kadibogaz je danas lepi planinski krajolik okružen zelenilom i mirom skoro pa netaknute prirode. U pitanju je najniži planinski prevoj na severnom ogranku Stare planine koji od davnina spaja Dunavsku i Timočku dolinu.
Kažu da je svoju najvažniju ulogu imao tokom rimskih vremena kada je ovuda išao put od velikog strateškog značaja za odbranu granice na Dunavu. Koristili su ga i Turci. Iz njihovog perioda potiče i naziv. Narod priča da su baš ovuda hajduci jednom poterali nekog kadiju, a ovaj se, bacajući novac i spašavajući živu glavu, na konju sjurio niz liticu uspevši da im pobegne, pa je tako i ostalo ime - Kadijin bogaz (tesnac, neprohodan put) ili, skraćeno, Kadibogaz.
U novije vreme preko ovog prevoja ide granica između Srbije i Bugarske. Sa jedne strane prostire se opština Knjaževac. Sa druge je Belogradčik. Upravo tu počinje priča o jednoj od najlepših, ali i najneobičnijih tradicionalnih manifestacija Balkana - Saboru na Kadibogazu.
Možda vas zanima:
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
STAROPLANINSKI DRAGULJ: Sir jači od kozjeg, napravljen od ENDEMIČNIH biljaka, a služi kao lek za celu porodicu
Zaboravite industrijske sireve! Na obroncima Stare planine nastaje specijalitet koji svoju lekovitu moć crpi iz prirode. Otkrivamo tajnu Staroplaninskog ovčijeg sira – zašto se smatra našim najzdravijim sirom i kako ga pastiri vekovima koriste za jačanje imuniteta.
Možda vas zanima:
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
STAROPLANINSKI DRAGULJ: Sir jači od kozjeg, napravljen od ENDEMIČNIH biljaka, a služi kao lek za celu porodicu
Zaboravite industrijske sireve! Na obroncima Stare planine nastaje specijalitet koji svoju lekovitu moć crpi iz prirode. Otkrivamo tajnu Staroplaninskog ovčijeg sira – zašto se smatra našim najzdravijim sirom i kako ga pastiri vekovima koriste za jačanje imuniteta.
Možda vas zanima:
Za ovo mesto u Srbiji retko ko zna, a pravi je dragulj: Cena smeštaja je smejurija
U neposrednoj blizini nalazi se i crkva Svetog Đorđa iz 16. veka u selu Slavinja
STAROPLANINSKI DRAGULJ: Sir jači od kozjeg, napravljen od ENDEMIČNIH biljaka, a služi kao lek za celu porodicu
Zaboravite industrijske sireve! Na obroncima Stare planine nastaje specijalitet koji svoju lekovitu moć crpi iz prirode. Otkrivamo tajnu Staroplaninskog ovčijeg sira – zašto se smatra našim najzdravijim sirom i kako ga pastiri vekovima koriste za jačanje imuniteta.
Prilika da se sretnu braća i prijatelji
Sabor na Kadibogazu ima dugu tradiciju. Prvi je održan još davne 1925. godine sa ciljem zaceljivanja rana iz Prvog svetskog rata, ponovnog zbližavanja komšija, ali i spajanja porodica koje su, sticajem političkih okolnosti, ostale u različitim državama.
Te godine, po prvi put je na ovom mestu organizovan vašar, otvorena je granica i tokom tri dana trajanja Sabora, Bugari i Srbi su prelazili sa jedne na drugu stranu, družili se i veselili. Sabor na Kadibogazu tako je postao tradicija i sve do sredine pedesetih godina prošlog veka održavao se svakog jula.
Bila je to prilika da se trguje, razmenjuju informacije, ugovaraju poslovi, ali i jede, pije, druži se i veseli.
Sabor danas
Sabor je poslednji put održan 1954. Nakon toga, politika je još jednom umešala svoje prste i tradicija je zamrla. Tako je bilo skoro pola veka… sve do 2001. kada je, naporima i vrednim radom sa obe strane, Sabor na Kadibogazu obnovljen.
Od tada traje u kontinuitetu, a interesantno je da nije prekinut ni nakon što je Bugarska 2007. ušla u Evropsku uniju. Svake treće nedelje jula, gradica se otvara i tokom tri dana prelazak sa srpske na bugarsku stranu i obrnuto je, unutar ograđenog prostora, moguć samo uz ličnu kartu.
U pitanju je najveći prekogranični sabor na Balkanu. U ataru knjaževačkog sela Novo Korito i sela Salaš opštine Belogradčik organizuje se veliki vašar, pa se trguje, prodaje, jede i pije, a svaka strana sprema i prigodan kulturno-umetnički program.
Na mestu održavanja poslednjih godina podignut je i spomenik koji podseća na tradiciju i važnost ove manifestacije koja neguje dobrosusedske odnose između bugarskog i srpskog naroda. Iako je uglavnom lokalnog karaktera nije neobično da dođu ljudi i iz daleka, a naročito iz dijaspore. Sretnu se prijatelji, pa se i zapeva i zaigra.
I veselje, baš kao nekada, traje do duboko u letnju noć.
Šta se radi sa slavskim kolačem koji ostane posle slave: Otac Dejan objašnjava šta je jedino ispravno
Nakon što prođe slava često nam ostane mnogo hrane, a ponekad i slavski kolač. Evo šta sa njim treba uraditi
"Onaj ko ODBIJE kumstvo, prati ga jezivo verovanje"
Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svedok na venčanju ili osoba koja drži dete na krštenju - on postaje deo porodice, duhovni stub i svedok jednog zaveta pred Bogom.
STARO VEROVANJE: Zašto se novčanik nikada ne poklanja prazan?
Da li ste nekada dobili novčanik kao poklon ili ste ga kupili za nekoga?
Patrijarh Pavle svojim bližnjima nikada nije dozvoljavao jednu stvar: Unuka njegovog brata otkrila strogo čuvane tajne
Patrijarh Pavle svakog je saslušao. Na svoje probleme i tegobe nije se žalio. Govorio je: „Lako mi je sa mnom“
Kažu da je samo jedna srpska reč ušla u turski jezik: Znate li koja?
Evo kako Turci ovaj srbizam izgovaraju
Komentari(0)