Mesto u Srbiji gde je moguće UĆI U EVROPSKU UNIJU BEZ PASOŠA i to zbog divnog 'pravila' iz 1925. godine

Izvor: LS

17:00

Kultura 0

Da li ste znali da u Srbiji postoji jedno mesto gde je u Evropsku uniju moguće ući samo sa ličnom kartom? Istona, ova “privilegija” važi samo unutar ograđenog prostora i samo tokom tri dana u godini, ali iza nje se krije divna istorijska priča o praštanju, ljubavi, poštovanju i bratskim odnosima koje je, ako ima dobre volje, uvek moguće izgraditi među narodima.

Midžor
Alo/K.R.

Kadibogaz je danas lepi planinski krajolik okružen zelenilom i mirom skoro pa netaknute prirode. U pitanju je najniži planinski prevoj na severnom ogranku Stare planine koji od davnina spaja Dunavsku i Timočku dolinu.

Kažu da je svoju najvažniju ulogu imao tokom rimskih vremena kada je ovuda išao put od velikog strateškog značaja za odbranu granice na Dunavu. Koristili su ga i Turci. Iz njihovog perioda potiče i naziv. Narod priča da su baš ovuda hajduci jednom poterali nekog kadiju, a ovaj se, bacajući novac i spašavajući živu glavu, na konju sjurio niz liticu uspevši da im pobegne, pa je tako i ostalo ime - Kadijin bogaz (tesnac, neprohodan put) ili, skraćeno, Kadibogaz.

U novije vreme preko ovog prevoja ide granica između Srbije i Bugarske. Sa jedne strane prostire se opština Knjaževac. Sa druge je Belogradčik. Upravo tu počinje priča o jednoj od najlepših, ali i najneobičnijih tradicionalnih manifestacija Balkana - Saboru na Kadibogazu.

Možda vas zanima:

Gostuša

Selo bez cigle i maltera – dragulj Stare planine

Turizam

13:00

21 avgust, 2025

U zabačenim predelima Stare planine, skriveno od glavnih saobraćajnica i modernih građevina, nalazi se selo Gostuša – pravi biser tradicionalne srpske arhitekture. Njegov posebni šarm leži u kućama građenim isključivo od kamena i drveta, bez ijedne cigle ili kapi maltera.

Možda vas zanima:

Gostuša

Selo bez cigle i maltera – dragulj Stare planine

Turizam

13:00

21 avgust, 2025

U zabačenim predelima Stare planine, skriveno od glavnih saobraćajnica i modernih građevina, nalazi se selo Gostuša – pravi biser tradicionalne srpske arhitekture. Njegov posebni šarm leži u kućama građenim isključivo od kamena i drveta, bez ijedne cigle ili kapi maltera.

Možda vas zanima:

Gostuša

Selo bez cigle i maltera – dragulj Stare planine

Turizam

13:00

21 avgust, 2025

U zabačenim predelima Stare planine, skriveno od glavnih saobraćajnica i modernih građevina, nalazi se selo Gostuša – pravi biser tradicionalne srpske arhitekture. Njegov posebni šarm leži u kućama građenim isključivo od kamena i drveta, bez ijedne cigle ili kapi maltera.

Prilika da se sretnu braća i prijatelji

Sabor na Kadibogazu ima dugu tradiciju. Prvi je održan još davne 1925. godine sa ciljem zaceljivanja rana iz Prvog svetskog rata, ponovnog zbližavanja komšija, ali i spajanja porodica koje su, sticajem političkih okolnosti, ostale u različitim državama.

Te godine, po prvi put je na ovom mestu organizovan vašar, otvorena je granica i tokom tri dana trajanja Sabora, Bugari i Srbi su prelazili sa jedne na drugu stranu, družili se i veselili. Sabor na Kadibogazu tako je postao tradicija i sve do sredine pedesetih godina prošlog veka održavao se svakog jula.

Bila je to prilika da se trguje, razmenjuju informacije, ugovaraju poslovi, ali i jede, pije, druži se i veseli.

Sabor danas

Sabor je poslednji put održan 1954. Nakon toga, politika je još jednom umešala svoje prste i tradicija je zamrla. Tako je bilo skoro pola veka… sve do 2001. kada je, naporima i vrednim radom sa obe strane, Sabor na Kadibogazu obnovljen.

Od tada traje u kontinuitetu, a interesantno je da nije prekinut ni nakon što je Bugarska 2007. ušla u Evropsku uniju. Svake treće nedelje jula, gradica se otvara i tokom tri dana prelazak sa srpske na bugarsku stranu i obrnuto je, unutar ograđenog prostora, moguć samo uz ličnu kartu.

U pitanju je najveći prekogranični sabor na Balkanu. U ataru knjaževačkog sela Novo Korito i sela Salaš opštine Belogradčik organizuje se veliki vašar, pa se trguje, prodaje, jede i pije, a svaka strana sprema i prigodan kulturno-umetnički program.

Na mestu održavanja poslednjih godina podignut je i spomenik koji podseća na tradiciju i važnost ove manifestacije koja neguje dobrosusedske odnose između bugarskog i srpskog naroda. Iako je uglavnom lokalnog karaktera nije neobično da dođu ljudi i iz daleka, a naročito iz dijaspore. Sretnu se prijatelji, pa se i zapeva i zaigra.

I veselje, baš kao nekada, traje do duboko u letnju noć.

Istorijski zabavnik

Rahela Ferari

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela

Kultura

10:00

15 septembar, 2025

Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Hajduk Veljko

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“

Kultura

17:00

14 septembar, 2025

Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

Komentari(0)

Loading